Reisu-l-ulema Islamske zajedncie (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović za Televiziju N1 govorio je o reformskoj praksi unutar islamske teološke misli, ističući kako se u našoj zemlji stalno odvija živa rasprava o idejama i različitim pristupima islamu i islamskoj misli.
– Islam i islamska misao kao takva u sebi ima temelj koji ulema naziva idžtihadom. Nije moguće islamsku misao svesti na neko određeno vrijeme, a da ona nema izazov da se proširi i da harmonizira odnose. Islamska misao služi društvu da harmonizira potrebe, da se na temeljima vjerskih izvora stalno reformira i da traga za rješenjem – rekao je reisu-l-ulema.
To znači, kako je dodao, da je nekad to kretanje intenzivnije, prisutnije, a nekad se taj proces sporije kreće unutar same zajednice.
– Mi dobro znamo da su nastale 72 frakcije unutar svijeta islama, a te su frakcije ponudile neka svoja viđenja, rješenja – kako teološka, tako i društvena. Moram kazati da je islamska misao stalno podložna reformi, kretanju – a da li ona uvijek na najbolji način nudi rješenje, to je drugo pitanje i vjerovatno je to uslovljeno s puno drugih okolnosti u kojima se zatekla određena zajednica – rekao je reisu-l-ulema.
Govorio je i o tome da islamski svijet nije monolitan, te da svaka zajednica ima neku svoju tradiciju i kulturu, ali ono što je potpuno jasno je, prema njegovim riječima, sljedeće:
– Islam je zagovarao tri osnovne slobode iz kojih se izvode prava. Pravo na duhovnu slobodu; drugo pitanje je ekonomska sloboda – žena ima potpuno pravo da raspolaže svojom imovinom, islam joj to nije uskratio, već je među prvima proširio to područje. A treće pitanje je pitanje socijalne slobode, pravo da se pripada porodici, narodu, da se ne potire socijalna osjetljivost, jednakost u društvenom životu. Kulture su uticale na to da ove slobode ostanu potisnute, da im se ne da dovoljno prostora. Za to nije kriv islam, već ljudi. Mi smo najveći krivci jer smo robovi tradicija – poručio je on.
Podsjetio je da su ponekad tradicije jače od univerzalnih principa jer su interesu u pitanju, ali da tradiciju treba stalno preispitivati.
– Dobro je ako tradicija daje put slobodama i pravima, ali ako ih ograničava – onda nastaju problemi. Onda društvo stagnira i prijeti mu umiranje – zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.
Govoreći za Televiziju N1, reisu-l-ulema se osvrnuo i na migrantsku krizu u našoj zemlji koja ima karakter humanitarne katastrofe, ocjenjujući da je za trenutno stanje odgovorna vlast i da je država, ponovo, zakazala.
– Naša vlast je takva kakva jeste. Imamo državu čije su nadležnosti jako komplicirane, podijeljene. Imamo Vijeće ministara koje uglavnom sjedi na Marijin Dvoru, u zgradi Vijeća ministara, i ono ima nadležnost čini mi se oko Marijin Dvora, tu nešto može raditi. Sve ostale su nadležnosti na entitetima, kantonima i općinama – rekao je reis-u-l-ulema Kavazović.
Dodao je da se kao društvo nalazimo u konstantnoj krizi, ali da je ovo kriza koja je specifična.
– Nalazimo se u konstantnoj krizi, a ova kriza prijeti da izazove jednu veliku tragediju. Ipak, želim se zahvaliti građanima BiH, društvu koje pomaže. Ovaj teret je najvećim dijelom pao na pleća bošnjačkog naroda, ali pomažu i drugi. Raduje me izjava kardinala Vinka Puljića koji je rekao da se suosjeća s ljudima. Mislim da bi baš tako ljudi vjere trebali govoriti. Država je zakazala, ali nije joj prvi put – kazao je on.
Ovom prilikom izjavio je i da je povodom migrantske krize kontaktirao premijera Unsko-sanskog kantona (USK), ali da taj poziv nije imao prizvuk bilo kakvog pritiska i da je bilo riječi isključivo o molbi.
– Određeni zvaničnik iz EU me nazvao, zamolio me da pokušamo pomoći, da se tragedija prevenira, da ne dođe do najgoreg – kazao je reisu-l-ulema i dodao da je premijera USK zamolio da se, ukoliko je moguće, otvori Bira, da se ti ljudi prime.
Naglasio je i da je premijeru rekao da treba “svi da se potrudimo da se to pitanje nakon određenog broja mjeseci ipak razriješi”, te da mu je premijer odgovorio da je situacija teška i da to ne mogu dozvoliti u USK.
Reisu-l-ulema je kritizirao i narativ mržnje u medijima.
– Ovo je pitanje za državu, ali i za svakog od nas. U ovakvoj situaciji može se naći bilo ko od nas, i nalazili smo se. Njemačka je primila preko milijun izbjeglica – podsjetio je reisu-l-ulema Kavazović naglasivši da tu percepciju moramo imati na umu te da ne možemo kazati da se to nije dogodilo.
Između ostalog, dodao je da strahuje od širenja ksenofobije u bosanskohercegovačkom društvu.
– Govorim o svima nama u BiH. Vidimo da se kroz medije i društvene platforme širi narativ mržnje prema migrantima, to je opasna stvar – to je fašizam. To ide u pravcu bolesti koja može dovesti do tragičnih posljedica – zaključio je Kavazović.
(Preporod.info)