– Mekteb polaže temelje na kojima će djeca podizati svoje muslimansko i bošnjačko biće, izjavio je jučer reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazović, obraćajući se učesnicima okruglog stola “Retrospektiva i perspektiva mekteba i mektebske pouke Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini”.
Ovaj okrugli sto održan je u Studentskom centru IZ u okviru manifestacije “Dani mekteba”, koju realizira Uprava za vjerske poslove Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini.
U obraćanju učesnicima reisu-l-ulema je podsjetio na činjenicu da je vjera predanje koje se prenosi sa generacije na generaciju, te s čovjeka na čovjeka i da će vjera uvijek “zahtijevati da imamo onoga ko prenosi vjeru na generacije koje dolaze, kao i da to predanje bude autentično, onako kako je i objavljeno poslaniku Muhamedu s.a.v.s.”
Naglasio je da su u svakom odgojnom procesu unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini osnova dva odgajatelja: roditelj i mualim.
– Te dvije ličnosti su nezaobilazne u procesu odgajanja, ali i obrazovanja naše djece novijih generacija. Zbog toga sva naša nastojanja treba da budu u tome da ova dva elementa odgojnog procesa povežemo i objedinimo u jedan. Dakle, da ono što je roditelj i ono što je mualim učinimo, ako mogu tako kazati, jednim tijelom i jednim duhom. Da oni podjednako učestvuju u procesu obrazovanja i odgoja naše djece i naših generacija. Islamska zajednica je uvijek imala taj izazov ispred sebe – istakao je Kavazović.
Istakao je da se u kreiranju sadržaja, “onoga s čime se dolazi pred djecu”, nailazi na različite izazove, te da se mora voditi računa i o načinima prenošenja. Novi izazov ispred IZ je podučavanje islamu na različitim jezicima u zemljama u kojima su Bošnjaci silom prilika raseljeni.
Od sadržajnih izazova izdvojio je vjersko predanje, bošnjačku tradiciju i pripadnost široj muslimanskoj kulturi.
– Vjersko predanje je na prvom mjestu, ali to je samo jedan krug onoga što djeca trebaju da usvoje. Nemojmo zaboraviti da identitet naše djece u mnogo čemu zavisi od mekteba. Mi u BiH trenutno imamo 83.000 upisane djece. To je naravno, broj koji je respektabilan i obavezujući. Na njih prenositi narodnu tradiciju je uloga i mekteba, i to je nešto o čemu trebamo povesti računa. Treći krug je najširi, a to je ugraditi u njih osjećaj pripadnosti širokoj muslimanskoj kulturi. Da pripadaju muslimanima kao umetu – kazao je reisu-l-ulema.
Napomenuo je da se o navedena tri segmenta mora naročito voditi računa i da svi moraju učestovati u davanju osnovnih pretpostavki.
– Naravno da neće mekteb završiti odrastanje i sazrijevanje ali će položiti neke temelje na kojima će oni, s Božijom pomoći, moći podizati svoje muslimansko i bošnjačko biće, te o njemu voditi računa.
Govoreći o Zajednici, rekao je da je svaki mualim, imam, glavni imam i muftija je poslanik reisu-l-uleme u svom okruženju, te da u svom djelokrugu mora rješavati probleme.
– Nema drugog i neće doći nikakav reisu-l-ulema iz Sarajeva, Husein Kavazović ili prethodnik Mustafa Cerić da riješi naše probleme. Poslanik (a.s.) je svojim izaslanicima, šaljući ih u Jemen, u Bahrein dao ulogu misionara i oni su imali zadatak da prenose vjeru – poručio je reisu-l-ulema.
Napomenuo je da se svi moraju angažirati i ponijeti odgovornost bez obzira o kojim se izazovima radi, te na njih odgovarati i tražiti pomoć od drugih.
– Takođe moramo i donositi rješenja na nove izazove. Zašto? Ispred nas su živi ljudi, ispred nas su naša djeca, džematlije. Oni trebaju odgovore. Oni trebaju nekoga u koga imaju povjerenje i da im on ponudi određeno rješenje za probleme koje imaju – poručio je.
Govoreći na kraju održavanja okruglog stola o perspektivama mekteba i mektebske pouke, reisu-l-ulema Husein Kavazović izrazio je oduševljenje novim udžbenicima, ali i zamolio mualime da bilježe sve nedostatke jer, kako je rekao, nova izdanja moraju biti bolja od prethodnih.
– Neka udžbenik bude živ, neka ne bude završena stvar – poručio je reisu-l-ulema, te na kraju naglasio da su udžbenici samo sredstva, a da se čovjek u odgojno-obrazovnom procesu ne može zaobići.
“Analiza dosadašnjih mektebskih udžbenika”, “Predstavljanje novih ilmihala za mektebsku pouku”, “Mekteb: temeljna odgojno-obrazovna ustanova u tradiciji Bošnjaka”, “Mekteb: ustanova i(li) misija? – promišljanja” i “Mekteb u porodici – očekivanja roditelja i djece od mekteba” neke su od tema o kojima su danas tokom tri radne sesije govorili eminentni govornici.
U okviru “Dana mekteba”, u petak, 4. septembra, biće održana i centralna hutba Rijaseta posvećena mektebskoj pouci.
Upis djece u novu mektebsku godinu najavljen je za 12. septembra, a način realizacije mektebske pouke biti definiran u narednim danima, u skladu sa aktuelnim okolnostima prouzrokovanim pandemijom korona virusa.
(S.S./Preporod.info)