U Bošnjačkom institutu u Sarajevu 15. oktobra je upriličena promocija knjige “Suživot jevreja i muslimana u Bosni i Hercegovini: primjeri tolerancije od 16. stoljeća do danas”.
Trinaest afirmiranih domaćih i međunarodnih historičara, osmanista, teologa i politologa napisali su tekstove za ovu publikaciju. Pored značajnih fotografija iz Arhive Jevrejske zajednice i Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga također sadrži dva poglavlja koja je napisao reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci.
Prisutnima se kroz formu pozdravnih riječi obratio reisu-l-ulema IZ u BiH Husein-ef. Kavazović koji je istakao kako promovirana knjiga na svoj način u čitaocu budi čovjeka.
Urednica, priređivačica i autorica jednog poglavlja dr. Dževada Šuško istakla je kako je jedan od ciljeva ove knjige je promovirati suživot kao integrativni dio bosanskohercegovačke zajednice.
U pozdravnom dijelu programa obratio se i predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci koji je poručio da čitanje ove knjige znači upoznavanje sa stvarnom historijom naše države.
– Djelo ovih autora pokazuje pravi suživot koji je ovdje počeo davno, prije nego što je svijet pristupio onome što se popularno naziva međureligijskim dijalogom. Živjeli smo zajedno i uživali u svemu onome što ova zemlja pruža svim svojim stanovnicima – kazao je Finci.
Referirajući se na konkretne detalje knjige, istakao je kako njen tekst navodi uzorite primjere pojedinačnih ljudskih postupaka prema drugima.
– Ova knjiga govori i o ljudima koji su bili spremni žrtvovati i vlastiti život da bi spasili nekog od svojih susjeda bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost – poručio je Finci.
Putem videolinka, prisutnima se obratio i direktor za međureligijski dijalog u Američkom jevrejskom kongresu rabin David Rosen, uživo iz Jerusalema. Prema riječima dr. Šuško posebna simbolika njegovog javljanja ogleda se u tome što iz Jerusalema govori o suživotu u Sarajevu, gradu označavanom kao evropski Jerusalem.
– Mali broj religija imaju toliko zajedničkog kao islam i judaizam. Dijele ideju objavljene knjige, pa čak i ako se razlikuju po tekstu. Kur'an i Tevrat dijele mnoge koncepte; koncept monoteizma, ključni obred molitve, posta, ishrane, čistoće, nagrade i kazne za određene postupke – istakao je Rozen, uz zaključak kako ova publikacija predstavlja impresivan i produktivan angažman muslimansko-jevrejskog pomirenja i saradnje.
U svom obraćanju, dr. Enes Karić se referirao na značajne tekstove koji oslikavaju saradnju i suživot muslimana i jevreja.
– U novije vrijeme imamo jedan pokret među jevrejskim intelektualacima u Evropi da se progovori o povijesnoj saradnji muslimana i jevreja. Kao primjer mogu navesti jevrejskog historičara Bernarda Lewisa koji je kroz tekstove isticao kako je islam prva univerzalna religija u svijetu, a kao razlog je naveo činjenicu da su muslimani bili otvoreni i dopustili jevrejima i kršćanima da grade tu univerzalnost s njima. Uz to, on žali za time što je izgubljen taj nerv da se religije sretnu na taj univerzalan način – rekao je dr. Karić.
Muftija sarajevski dr Nedžad Grabus je istakao kako se pomenuti suživot muslimana i jevreja može pratiti na nekoliko planova; teološkom, etičkom, pravnom i iskustvenom.
– Sve monoteističke religije prihvataju temeljnu etiku koja je zasnovana na Božijoj riječi i Božijoj volji. Kur'an izričito naglašava kontinuitet etičkoga temelja koji je uspostavljen među sinovima Israilovim, posebice kada je riječ o važnosti ljudskog života – istakao je dr. Grabus.
Tokom izlaganja, dr. Grabus je referirajući se na sadržaj promovirane knjige istakao još nekoliko značajnih poveznika monoteističkih religija.
– Većina autora koji istražuju zajedničke etičke temelje islama, kršćanstva i judaizma ističu važnost objave, knjige na kojoj se temelji monoteističko učenje – podsjetio je dr. Grabus.
Uz navedeno, muftija sarajevski je prisutne informisao o planu da se u saradnji sa gradonačelnikom Visokog ogradi Jevrejsko groblje u ovom gradu.
U okviru programa obratio se i Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov koji je istakao važnost akcentiranja ljudske dimenzije prilikom govora o ovakvim temama.
– Koliko god smo različiti, mi smo ljudi; a kao ljudi trebamo imati snage i razuma za dijalog i kompromis, a pri tome se držati tradicije, identiteta i ljubavi – naglasio je.
Na kraju programa, u svojstvu domaćina prisutne je poselamio direktor Bošnjačkog instituta dr. dr. Faris Gavrankapetanović koji je istakao kako je posebno značajno govoriti o ovim temama u aktuelnom društvenom kontekstu.
(Nedim Gondžić/Preporod.info)