U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu danas je predstavljen multimedijalni, naučno-istraživački i edukativni projekat “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, kojeg realizira Uprava za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, a pod pokroviteljstvom reisul-uleme IZ u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića.
Promociji realizovanoj u saradnji sa Muftijstvom sarajevskim prisustvovali su vjeroučitelji s područja muftiluka sarajevskog, profesori i profersorice Gazi Husrev-begove medrese i medrese Osman-ef. Redžović.
Prisutnima se u uvodnom dijelu obratio dr. Samed Omerdić, rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva sarajevskog koji je prenio selame muftije sarajevskog prof. dr. Nedžada Grabusa, te istakao kako će teme tretirane projektom “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne” biti dijelom takmičenja iz vjeronauke.
Programu je prisustvovala i mr. Emina Grabus, savjetnica za Islamsku vjeronauku u Pedagoškom zavodu Zenica koja je pohvalila dosadašnji rad prisutnih profesora, istakla važnost promoviranog projekta, te izrazila nadu da će se profesori okoristiti o ove teme, te implementirati ih u svoj rad.
Prilikom ponašnjavanja nekih detalja vezanih za projekat, mr. Seid Eminović je poručio kako će planirana izložba, kao što je i postojeća web-stranica, biti dobar izvor informacija i znanja, kako za profesore, tako i za sve zainteresovane posjetioce.
– Vi ste značajan potencijal koji može doprinijeti razvoju i realizaciji ovog projekta. Profesori islamske vjeronauke, profesori u medresama, ali i mnogi drugi ljubitelji kulturne baštine Bosne i Hercegovine će ako Bog da imati priliku u septembru naredne godine prisustvovati otvorenju izložbe u Sarajevu. Već sada imate priliku pratiti njenu pripremu, te sa vašim učenicima istraživati stranicu www.iskustvobosne.ba. Pored ovoga, stranica ima potencijal upoznati i druge posjetioce sa onim što je specifikum znakova bosanskog islama – kazao je mr. Eminović.
Osvrnuo se na poznatu specifičnost ovog područja koja se ogleda u akumulaciji istočnih i zapadnih elemenata.
– Posebnost ovog podneblja je to što smo se uvijek sučeljavali sa istokom i zapadom. Objedinjavali smo tendencije i vrijednosti, te uzimali i od jednih i drugih ono što je važno za aktuelno vrijeme. Bosna i Bošnjaci su uspijevali, a vjerujem da će tako biti i u budućnosti, u duhu islama davati autentična rješenja u brojnim kulturnim i umjetničkim oblastima – rekao je mr. Eminović.
Projekat je prisutnima predstavio dr. Nezir Halilović koji je u fokus svog obraćanja smjestio pitanje predstavljanja i samopredstavljanja.
– Jedan od problema koji je prethodio ovom projektu jeste činjenica da drugi govore o nama. Ukoliko se, naprimjer, u arapskom svijetu predstavljamo kao Bošnjaci, identificiraju nas kao narod nad kojim je počinjen genocid. To je, nažalost, često tačka identifikacije po kojoj se prepoznajemo. To nije ono čime bismo se ponosili. Pitanje je imamo li tačku ponosa koja nam je svima zajednička; svaki Bošnjak može izdvojiti određeni detalj kojim se ponosi, ali ti detalji su različiti od pojedinca do pojedinca – istakao je.
Između ostalih detalja, dr. Halilović se referirao na ličnost Hadži Loje, njegove moralne, fizičke i autoritativne uzorite karakteristike. Spram svega onoga što Hadži Lojo jeste, istakao je Halilović, njega su drugi predstavili kroz fotografiju na kojoj je ranjen i na kojoj izgleda neuredno.
– Na isti način kako je Hadži Lojo prikazan ovdje, danas nas mnogi doživljavaju u Evropi i svijetu – kazao je.
Prilikom obraćanja, dr. Halilović je pojasnio i odnos spram izučavanja vjerskih pitanja i pitanja kulturnog naslijeđa na časovima vkeronauke.
– Kao profesori vjeronauke se nastavljamo baviti vjerskim šartima, ali to ostavljamo za jačanje vlastitih uvjerenja. Istovremeno, ono što imamo za pokazati i čime se imamo ponostiti, hoćemo pokazati cijelom Evropi i svijetu – poručio je dr. Halilović.
Kako je istakao, prva faza projekta će biti objedinjavanje građe nacionalnog kulturno-historijskog blaga, to jeste, tačaka ponosa.
Druga faza je izrada jedinstvene baze podataka, fotografija, video-zapisa i eksponata.
Treća faza je izložbeni materijal od neprocjenjive vrijednosti i značaja.
– Ovo nije prikupljanje građe i njeno smještanje u arhiv. Ovo će biti gostinjska soba za sve goste i način da se u kontinuitetu samopredstavljamo, kako nas drugi ne bi predstavljali – zaključio je dr. Nezir Halilović.
Multidisciplinarna i multimedijalna izložba pod nazivom “Pod nebom vedre vjere – Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, u čijoj pripremi i realizaciji sudjeluje veliki broj istaknutih naučnika iz oblasti društvenih i humanističkih nauka, te veliki broj istraživača na terenu, prvi put će, kroz najsavremenije modalitete produkcije i prezentacije, ponuditi i kritički valorizirati bogat materijal sakupljen iz brojnih domaćih i međunarodnih muzeja, galerija, privatnih kolekcija, arhiva, instituta, biblioteka, a koji predstavljaju dinamičnu, složenu i sadržajnu društveno-političku historiju islama, islamske duhovnosti, kulture, nauke i umjetnosti na području Bosne i Hercegovine, u izazovima različitih historijskih epoha i u njenim doprinosima evropskoj i svjetskoj kulturi, duhovnosti i baštini.
Sadržaj izložbe; Izložba obuhvata 23 sekcije u kojima će biti zastupljeni, sučeljeni i dovedeni u vezu arhivski dokumenti, faksimili, rukopisi, historijske karte, makete, stare razglednice, knjige i periodika, fotografije, audio, video, 3-D zapisi, modeliranje u AR/VR tehnologiji te brojni skupocjeni artefekti koji pripadaju domeni likovnih i primijenjenih umjetnosti.
