U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo ispred Istiklal džamije u Sarajevu održan je okrugli sto o temi “Život poslije genocida”, povodom 26. godišnjice genocida nad Bošnjacima.
Riječ je o edukativnom sadržaju realizovanom u okviru programa Rijaseta IZ u Bosni i Hercegovini kojim se uz obilježavanje godišnjice genocida u Sreberenici obilježava i godišnjica najtežih oblika zločina sa elementima genocida počinjenih na području Prijedoru i doline Sane.
Učesnici okruglog stola, dr. Samedin Kadić, Husein Hasković, dr. Elnur Salihović i dr. Abdulgafar ef. Velić su iz različitih perspektiva govorili o agresiji na Bosnu i Hercegovinu i genocidu nad Bošnjacima.
Onako kako izgradnji stava doprinosi znanje sticano iz različitih izvora, tako i različite perspektive ovih izlagača mogu doprinijeti profiliranju već postojećih stavova kod prisutnih slušalaca, uglavnom mladih ljudi – aktivista Mreže mladih.
Iz akademske perspektive je govorio dr. Samedin Kadić, osvrnuvši se na temeljne odrednice zla, zločina i genocida uz analizu njihovog društvenog razumijevanja. Svojim osvrtom je otvorio nove perspektive o aktuelnoj temi kod slušalaca, pokrenuo nekoliko značajnih pitanja, te preporučio korisnu literaturu koja sa različitih aspekata tematizira ova pitanja.
Obzirom da poezija ima sposobnost zaustavljanja renutka i usmjeravanja pažnje na emociju, perspektiva pjesnika Huseina Haskovića predstavlja dragocjen doprinos govoru o agresiji i genocidu. Citirajući relevante autore i referirajući se na vlastito iskustvo, Hasković je prisutnima približio neke, u stihove formirane, emocije spram ratova i zločina.
Ovom poetskom dojmu doprinijela je i interpretacija kasida Ibrahima Bilčevića koje, govoreći o šehidima, sugerišu emociju koju nadahnut autor ima sprem svega što se dešavalo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Obaveza je o genocidu govoriti uz konsultiranje ličnog i neposrednog iskustva koje autentično svjedoči stravičnim zločinima. Oni koji su preživjeli genocid su organizacijom vlastitog života pokazali šta znači formulacija iz naslova ovog okruglog stola; šta znači započeti život poslije genocida. Iz jedne takve perspektive, prisutnima se obratio dr. Elnur Salihović.
Poseban značaj važnim temama daje njihov institucionalni tretman. Sama činjenica da ovu manifestaciju organizuje MIZ Sarajevo svjedoči opredjeljenju Zajednice da argumentovano govori o genocidu i podučava svoje mlade članove i aktiviste da jasno i precizno svjedoče istini.
Glavni imam MIZ Sarajevo, dr. Abdulgafar ef. Velić se prisutnima obratio iz ove (institucionalne) perspektive. Prije svega je pohvalio izbor omladine da prisustvuju ovom okruglom stolu, što govori o njihovoj spremnosti da se bave velikim i značajnim temama. Potom je kroz nekoliko primjera skrenuo pažnju na razmjere genocida, stravičnost zločina i njegovu temeljitu pripremljenost motiviranu mržnjom.
Islamski koncept života objedinjuje trud i oslanjanje na Gospodara. Utemeljen takvom konceptu, ovaj okrugli sto tokom kojeg se djelovalo na educiranju i proširivanju stavova je završen dovom koju je proučila Amina Gljiva, aktivistica Mreže mladih.
