Muslimanu u BiH nikada nije smetao ni jedan vjerski objekat

Dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski, u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović” govori o tome koliko je važno da njegujemo naše različitosti i poštujemo svakog čovjeka.

I ovaj Bajram donio je radost praznika muslimanima divnog svijeta. Provodimo ga u svojim domovima, obilasku rodbine i bliskih prijatelja. Sarajevski muftija, doktor Nedžad Grabus, ističe da je Bajram dan radosti, ali i dan ljudskosti.

Bosna i Hercegovina je ovaj Bajram zaista dočekala u najvećoj krizi od 1995. godine naovamo. U nekoliko navrata apeliralo se na stanovništvo, na cijelu zemlju, na sve vjerske zajednice da se čuva mir. Hoćemo li uspjeti?

Život mora teći

– Kada bi se pitalo samo nas, vjerovatno bismo uspjeli. Bosna i Hercegovina je jedno posebno ne samo političko nego i područje u kojem vlada posebna energija. Malo je takvih dijelova svijeta na zemaljskoj kugli gdje su se susrele te velike religijske tradicije, kulture, civilizacije i koje su našle svoje mirno koegzistiranje. Ako možemo govoriti o toj ukupnoj atmosferi, bojim se da se ne prevarimo, ali eto, molim Boga da narod bude malo pametniji. I zato Međureligijsko vijeće i Vijeće muftija i svi mi zajedno pozivamo ljude da sačuvaju hladne glave, ističe muftija Grabus.

Na pitanje kako vidi budućnost BiH, kaže kako se većina ljudi u BiH slaže u odgovoru.

– BiH ima neki svoj okvir koji je kreiran u Daytonu i postoji uvijek želja da se taj okvir, koliko je moguće, prilagodi novim uvjetima i postoje snage koje pokušavaju cementirati stanje koje je bilo 1995. ili 1996. godine. Nemoguće je život zaustaviti. Sve države se mijenjaju. Naša zemlja može opstati samo kao cjelovita i to je minimum o kojem svi mi koji volimo BiH nećemo nikada pregovarati niti popuštati ni milimetar, kaže muftija Grabus i dodaje da se svi oni koji su mislili da ovdje može prevladati samo jedna volja očigledno moraju pomiriti sa činjenicom da BiH pripada svim njenim građanima i da je važno poštovanje svakog čovjeka.

Muftija Grabus je proveo i 15 godina u Sloveniji, bio je muftija ljubljanski i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u toj zemlji. Smatra da smo mi u BiH razlike dugo potiskivali i nismo o njima govorili.

– Ako je nešto dobro u ovome što sada događa, jeste da će te frustracije koje su ljudi godinama skupljali izaći. Postoji unutar različitih evropskih zemalja, pa i u Sloveniji, Njemačkoj i Austriji, tzv. kulturkampf, taj kulturni boj. Jedni ljudi su bliži tim desnim vrijednostima, drugi su naklonjeni lijevim. Treći su liberali. BiH je prvi put samostalna država. Sada je situacija drugačija. Nama je u Sarajevo došao cijeli svijet. I ti centri moći koji su upravljali Sarajevom još se nisu pomirili s činjenicom da je Sarajevo sada jednako vrijedno i da ima isti status kao što imaju i Beč i Beograd i Washington ili bilo koji drugi grad koji je glavni grad na svijetu. Imamo problem da kreiramo zajednički narativ o tome kako se mi, u suštini, osjećamo. Ja sam Bošnjak, ali odrastao sam sa idejom da sam Bosanac. To ne može biti suprotstavljeno. Ovdje je važno ponavljati da ničiji identitet nije ugrožen, jasan je muftija.

O izazovima koji su pred muslimanima u svijetu danas nije htio govoriti jer, kako kaže, ne postoji neki subjektivitet koji se može nazvati muslimanski svijet. On postoji u emocionalnom i kulturološkom smislu. Zato radije govori o izazovima pred muslimanima u BiH.

– Muslimani Bosne i Hercegovine su se oslobađali različitih problema koje su imali otkako smo počeli živjeti unutar zapadnoevropske civilizacije. Ali, nikada nisu imali dilemu gdje pripadaju, napominje.

Da nema ovakve zemlje, trebalo bi je izmisliti. Postoje veoma dosadne zemlje na ovom svijetu, a BiH nije takva.

Prof. Enes Karić u romanima sjajno slika tu crtu zajedništva i ovdašnjeg suživota s drugim i drugačijim, ne dvojeći ni časa – za razliku od nekih političara koje danas ne moramo spominjati – da je Evropa oduvijek u Bosni i Hercegovini i da je prirodni razvoj naše zemlje napredak ka evropskim integracijama.

– On je naše blago i zbilja jeste u svojim romanima predstavio sve te dileme kroz različite faze našeg postojanja u BiH. Iako su Bošnjaci pružili otpor Austro-Ugarskoj, prvi imam je u austrougarskoj vojsci imenovan već 1883. godine. Mi, znači, govorimo o iskustvu starijem više od stoljeća. A po evropskim zakonima i po praksi, ako je jedna manjina prisutna na nekom području 100 godina, onda mora imati poseban status. Mi, muslimani smo stoljećima ovdje prisutni i ne tražimo nikakav poseban status, nego tražimo prava unutar ovog evropskog okvira, ovakvog kakav jeste. I te dileme koje se pred nas postavljaju, gdje mi pripadamo, ko smo, ne znam dokle su te dileme došle, jer rahmetli Alija Izetbegović je upravo svojim djelovanjem pokazao kroz borbu koju je BiH imala od 1992. gdje mi pripadamo. I zbog toga je važno govoriti o tim temama, jer na kraju se onda definiše i naš vjerski i politički narativ, ali i sve druge teme koje su važne. Postoji velika kompozicija i svaki narod ili svaki poseban identitet ima neke vagone ili kupee, vozi se. Nama je važno da znamo urediti taj svoj kupe, BiH, koja je sekularna država, demokratska, pluralna, sa različitim problemima. Borit ćemo se za to, jer samo u slobodnom sistemu čovjek može biti snažan, vjernik. Zato su muslimani u BiH zanimljivi čitavom dunjaluku. Imaju slobodu, smiju se izražavati i smiju ukazati na svoje mišljenje i na Istoku i na Zapadu, ocjenjuje muftija Grabus i dodaje da se u BiH smije govoriti o temama o kojima se u mnogim zemljama na svijetu teško može otvoriti bilo koja vrsta debate i ovaj način nas može jedino ovdje i spasiti.

Simbol Kabe

Nedavno je, u okviru obilježavanja 5. godišnjice otvorenja Muslimanskog kulturnog centra Ljubljana, održana promocija monografije “Islamska skupnost v Republiki Sloveniji, Ljubljanska džamija – sakralni in vakufski objekti”, čiji je autor muftija Grabus. Govorio je i o okolnostima i izazovima izgradnje ovog najvažnijeg centra vjerskog, duhovnog, kulturnog i društvenog života muslimana u Sloveniji.

– Naša zajednica u Sloveniji 2006. je bila na rubu i odbačena poput onih koje su migranti pravili po Italiji. Mi smo formalno imali imame u Sloveniji još između dva svjetska rata. Ona je nama tako blizu, a tako nepoznato područje. Naša džamija u Sloveniji je ustvari pravi simbol Kabe. Ona je inspiracija bosanske mahale u kojoj nastaje džamija, oko nje nastaju medresa, kuće, drugi potrebni objekti. I mi smo se ustvari iznenadili. Ima ona kupolu koja je skrivena izvana. Unutra je vidljiva i to je lebdeća kupola. Ona simbolizira nebo i ljudsku dušu koja je oslobođena svih grijeha. Možda neće zvučati baš skromno, ali vjerovatno Bošnjaci muslimani nemaju takvog kompleksa nigdje u svijetu, ponosan je muftija Grabus.

Kaže da su ga Slovenci prihvatili tako da je mogao govoriti kritički o bilo kojim problemima koji se tiču muslimana a da ne osjeti posljedice.

– Muslimanu u BiH nikada nije smetao nijedan vjerski objekat. Ne smije mu smetati nijedan čovjek koji pripada drugoj vjerskoj zajednici. Mi ovdje očekujemo da nama dođe visoki predstavnik da sastavi dvojicu imama, hodža, svećenika i da oni popiju kahvu za Bajram. To ne smije tako biti. Suština Bosne jeste da ljudi prihvataju ljude onakvima kakvi oni jesu, zaključuje muftija Grabus.

Izvor: Oslobodjenje.ba