Centralna svečanost Muftijstva sarajevskog povodom nastupanja ramazanskog bajrama održana je jutros u sarajevskoj Sultan Fatihovoj – Carevoj džamiji.
Nakon klanjanja sabah-namaza, kojeg je predvodio gostujući hafiz iz Republike Turske, Omer Selçuk Gültekin, vjernici su imali priliku duhovno se okrijepiti učenjem zikra.
Prije klanjanja bajram-namaza, prisutnim vjernicima obratio se muftija sarajevski, prof. dr. Nedžad Grabus, podsjetivši da je obilježavanje bajrama utemeljeno na sunnetu.
Muftija Grabus je istakao da Bajram ima poseban značaj za muslimane, jer dolazi nakon mjeseca ramazana, perioda ibadeta, duhovnog pročišćenja i približavanja islamskim vrijednostima.
Na tim temeljima, kako je kazao, izgrađena je islamska kultura i civilizacija, koje su oblikovale način života muslimana kroz historiju.
– Prema sunnetu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, bajrami su blagoslovljeni dani. Mi ih obilježavamo s radošću, a Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju svoj prepoznatljiv način proslave – rekao je muftija.
Podsjetio je da su bajrami postali sastavni dio muslimanskog identiteta tek kada je zajednica razvila svijest o vjeri u Allaha, dž.š., te da su kroz historiju muslimani svjedočili veličanstvenim trenucima koji su ostavili dubok trag u zajednici. U tom kontekstu, spomenuo je i učenje Kur’ana u Sultan Fatihovoj džamiji, kao dio duhovne tradicije muslimana.
Govoreći o širenju islama, muftija Grabus naglasio je da je temelj islamskog učenja postavljen u Mekki, dok je u Medini započela njegova praktična primjena. Islam se, kako je kazao, od tada proširio diljem svijeta i danas je prisutan na svakom kontinentu.
– Vrijeme je dar koji čovjek mora cijeniti. Allah, dž.š., nije ograničen vremenom, ali nama je ono dato kao resurs koji moramo koristiti mudro – istakao je muftija, dodajući da je ljudski život na dunjaluku prolazan i da se svaki trenutak treba iskoristiti za činjenje dobra.
Također, podsjetio je na važnost islamskog naslijeđa u Bosni i Hercegovini, od Sultan Selimove džamije u Knežini do drugih historijskih mjesta koja svjedoče o prisustvu i trajnosti islama na ovim prostorima. Pozvao je prisutne da u posjete ovu džamiju i ponekad u njoj obave džuma-namaz.
Naveo je kako se Muftijstvo sarajevsko prostire od te džamije, pa sve do Sultan Fatihove džamije u Kraljevoj Sutjesci, od Olova do Bradine, obuhvatajući više medžlisa, ali s jedinstvenim običajima utemeljenim na hadisu i sunnetu Muhammeda, a.s.
Na kraju obraćanja, pozvao je vjernike da budu svjesni svoje vjere i identiteta, podsjećajući da znanje samo po sebi nije dovoljno, već da se mora primijeniti kroz djela.
– Čovjeku je život dat kao resurs i živi određeno vrijeme, a Allah, dž.š., je vlasnik vremena. Zato su bajramske poruke prilika da pojedinačno, ali i zajedno, razmišljamo o protoku i korištenju vremena – naglasio je muftija Grabus.
Bajram-namaz i bajramsku hutbu predvodio je hafiz mr. Sadrudin-ef. Išerić, imam Careve džamije. U svojoj hutbi pozvao je vjernike na odgovornost, zajedništvo i predanost vjeri.
– Možda je ovo vrijeme da damo zavjet našem Gospodaru da ćemo biti spremni jedni za druge, da ćemo nastojati biti bolji kao insani tako što ćemo biti odgovorniji u svojim zadacima, predaniji u izvršavanju preuzetih obaveza, u čuvanju naših porodica i odgoju naše djece. Da ćemo biti iskreniji i otvoreniji jedni prema drugima, da ćemo stajati zajedno pred svim izazovima koji su pred nama, te da ćemo s odlučnošću i iskrenošću služiti vjeri i domovini – poručio je hafiz Išerić.
(Preporod.info)
