U okviru programa Mreže mladih i projekta „Čitalačka značka“ Muftijstva sarajevskog, 19. aprila 2022. godine organiziran je ramazanski susret članova Mreže mladih s književnikom akademikom Abdulahom Sidranom.
Muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus zahvalio se akademiku Sidranu na izdvojenom vremenu te mu tom prilikom predstavio aktuelne projekte Mreže mladih muftijstva sarajevskog. Projekat „Čitalačka značka“ Muftijstva sarajevskog ima za cilj razvijanje čitalačkih navika studentske populacije, kulture dijaloga, analitičkog i kritičkog valoriziranja sadržaja djela iz književnosti, historije i islamskih tema primarno radi usvajanja i razvijanja vrijednosti koje će osnažiti pripadnost ukupnom bosanskohercegovačkom identitetu.
Akademik, književnik i scenarist Abdulah Sidran je učesnicima projekta „Čitalačka značka“ govorio o književnosti, poeziji, značaju i smislu bosanskog jezika i kulturi čitanja. U inspirativnom prediftarskom druženju prisutni su imali priliku slušati o važnosti Ljetopisa najpoznatijeg sarajevskog hroničara Mula Mustafe Bašeskije, zatim o ulozi Maka Dizdara kao jednog od najboljih bosanskohercegovačkih pisaca, o knjigama i literaturi koja bi trebala biti sastavni dio naših domaćih biblioteka. Akademik Sidran je posebno preporučio za čitanje roman “Vječnik” rahmetli Nedžada Ibrišimovića. Govorio je o važnosti bosanskog jezika kao maternjeg jezika, naglasio je da leksema ne čini bitnu razliku između jezika i da se ne bismo trebali odricati istoznačnica koje bosanski jezik voli i prihvata. Upozorio je prisutne na medijsku pojavu razdvajanja prijedloga od imenice što se kosi sa pravilima i duhom bosanskog jezika. Akademik Abdulah Sidran govorio je i o stranim riječima-tuđicama koje su ušle u bosanski jezik nakon čega su podvrgnute deklinaciji i podredile se zakonima našeg bosanskog jezika i kao takve se ne mogu tretirati kao strane riječi, osim kada govorimo u kontekstu njihovog porijekla. Prisutne je podsjetio na dva oblika pisanja, poeta vates i poeta doctus. Akademik Sidran je prisutnima ispričao kako je 1986. godine, na makedonskom jeziku kojeg nije poznavao, u snu nadahnut prilikom pisanja pjesme „Mora“.
Šta radiš, sine?
Sanjam, majko. Sanjam kako pjevam
A ti me pitaš, u mome snu: Šta to činiš, sinko?
O čemu, u snu, pjevaš, sine?
Pjevam, majko, kako sam imao kuću.
A sad nemam kuće. O tome pjevam, majko.
Kako sam, majko, imao glas, i jezik svoj imao.
A sad nemam glasa, ni jezika nemam.
Glasom, koga nemam, u jeziku, koga nemam,
O kući, koju nemam, ja pjevam pjesmu, majko.
Ramazanski susret je nastavljen uz zajednički iftar i druženje. Akademik Abdulah Sidran se zahvalio domaćinu susreta muftiji sarajevskom prof. dr. Nedžadu Grabusu na pozivu te mu tom prilikom čestitao na pokretanju ovog veoma vrijednog i značajnog projekta. Posebno se zahvalio vrijednoj omladini koja je pokazala svoju odlučnost da kulturom čitanja i dijaloga oplemeni i doprinese razvoju našeg bosanskohercegovačkog društva.
