Ovogodišnji program obilježavanja Dove na Karićima završen je učenjem hatme dove u nedjelju poslije podne namaza. Program je počeo s džumom namazom 28. jula, koju je predvodio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Vareš Sadžid ef. Ramić. U noći sa subote na nedjelju proučen je tradicionalni mevlud i zikr. Program je počeo okupljanjem vjernika s akšam namazom a završen je zajedničkim klanjanjem sabah namaza na platou ispred Hajdar-dedine džamije. Nakon proučenog mevluda predavanja je održao glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići Izet ef. Čamdžić. U nedjelju prije podne namaza program su izveli članovi hora Rejjan. Nakon predavanja kojeg je održao dr. Abdulgafar Velić, pomoćnik muftije sarajevskog, poklonjena je proučena hatma dova.
Ne zna se tačno ko je i odakle je Hajdar dedo, koji je na mjestu gdje su se lokalni Bošnjani okupljali podigao skromnu i skladnu džamiju. Po jednom kazivanju i on je bio jedan od tih lokalnih bogumila, koji je prihvatio islam, dok je po drugom kazivanju Hajdar dedo potomak jedne poznate sarajevske porodice, koja je na Zvijezdi imala svoje imanje. Nemamo tačnih podataka o našem Hajdar-dedi, međutim ono što znamo i vidimo jeste očegladan dokaz čistog i iskrenog nijeta Hajdar-dede dok je podizao džamiju. Naime, i malo djelo, kao što je i mala džamija na Karićima, s iskrenim nijetom postaje tako veliko, snažno, utjecajno i vječno.
Dr. Velić u svom izlaganju istakao je da je Hajdar-dedo i džamija na Karićima dio našeg kolektivnog identiteta i u značajnoj mjeri određuju i oblikuju naš bošnjački karakter. Stoga, na Karićima mi zapravo učimo o sebi, svom izvoru, svojoj tradiciji, čistoj vjeri. Džamija na Karićima naše je ruho, kojim se ponosimo i kojeg čuvamo. To ruho dokaz je plemenite, čiste i prirodne vjere bosanskih muslimana, naglasio je dr. Velić.
Džamija na Karićima je tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1993. godine potpuno spaljena. Obnovljena je 2001. godine u izvornom obliku. Svake godine u posljednjoj sedmici jula oko džamije se okupi nekoliko hiljada vjernika iz okolnih mjesta, gdje se prouči tradicionalna hatma dova.
