Dana 26.04.2019.godine u sali hotela „Reumal“ u Fojnici održan je Okrugli sto, u okviru Manifestacije „Poruke Ahdname 2019“, na temu „Tradicija suživota u Srednjoj Bosni“ u organizaciji Muftijstva sarajevskog, Medžlisa Islamske zajednice Fojnica i Centra za dijalog – Vesatijja. Predavači su bili mr. Husein ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme i predsjednik Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine; fra Mirko Majdandžić, bosanski franjevac i župnik župe Vareš; prof. dr. Nusret Isanović sa Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i dr. Senad Ćeman, direktor Centra za dijalog –Vesatijja.
Prisutnima se u svojstvu moderatora i domaćina obratio Edin ef. Rojo, glavni imam Fojnice, izrazivši toplu dobrodošlicu gostima i svim prisutnima.
Okrugli sto je otvorio muftija sarajevski prof. dr. Enes ef. Ljevaković, koji je u svom obraćanju, između ostalog, kazao: „Bosna i Hercegovina baštini višetoljetnu praksu komšiluka i suživota različitih religija, konfesija i kulturnih tradicija. Budući da ta baština, s vremena na vrijeme, biva ugroženom s različitih strana i iz različitih motiva i namjera, njeni baštinici i čuvari moraju bdjeti nad njom, kontinuirano ukazivati na njenu vrijednost i afirmisati je u domaćim i međunarodnim krugovima i forumima, posebno među mladima koji imaju pravo da žive u civiliziranom i uređenom društvu. Tradiciju suživota i dijaloga smatramo jednom od najvećih vrijednosti i postignuća svih naroda i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini koje trebamo ljubomorno čuvati, njegovati i razvijati i prenijeti je kao naše zajedničko duhovno i kulturno dobro našim potomcima i budućim generacijama. Zbog veće izmiješanosti muslimanskog i nemuslimanskog (posebno katoličkog) stanovništva u Srednjoj Bosni, očuvanje ove tradicije u ovoj sredini od iznimne je važnosti za cijelu našu domovinu.“
Dr. Nusret Isanović u svom izlaganju između ostalog kazao je kako „mi u Bosni i Hercegovini imamo tradiciju, jedno naslijeđe, koje nam omogućava, ukoliko budemo to željeli prepoznati i ukoliko budemo željeli to razvijati, da našu sadašnjost i budućnost postavimo na tim osnovama i da je gradimo sa mnogo više nade i mogućnosti za uspostavljanje suživota kao i za njegovo istinsko življenje“.
U svom izlaganju fra Mirko Majdandžić osvrnuo se na više značenja Ahdname pri tom kazavši „Ahdnama bi po mom mišljenju mogla biti dokument koji govori o ljubavi prema Bosni, o ljubavi franjevaca prema Bosni i o spremnosti tih franjevaca podnijeti i žrtvu i teškoće za nešto što je važno, za nešto do čega ti je stalo, za nešto što voliš. Suživot na ovim prostorima, smatra fra. Majdandžić, nije počeo sa Ahdnamom. Živjeli su tu ljudi i ranije. Ahdnama je zasigurno pomogla u zaštiti prava i ispravljanju nepravde. Također, suživot na ovim prostorima počivao je više na pojedincima, a manje na institucijama. Svoje nadahnuto obraćanje fra. Mirko je zaključio riječima: Naša jedina šansa nalazi se u tome da se vratimo temeljnim korijenima, da se vratimo svetosti objava i na taj način mogli bismo graditi život na pravim temeljima, na vrijednosti svakog čovjeka. Svaki čovjek je Božije stvorenje, jer ima pravo na život i na sva druga ljudska prava.“
Na početku obraćanja na temu „Percepcija suživota u osnovnim izvorima islama“, dr. Ćeman je kazao kako uz izraze poštovanja želi izraziti zahvalnost svima koji su omogućili održavanje ovog okruglog stola na temu tradicije suživota kod nas. Temu smatramo iznimno važnom iz dva razloga:
Prvo – Isticanje vrijednosti suživota u islamu u teorijskoj i praktičnoj ravni, uz potvrđivanje da islam nikad nije bio nekakav apstraktan simbol bez sadržine, te da je suživot uvijek bio životna stvarnost koja se korijeni u mentalitetu i čuva u srcima.
Drugo – Prelazak zajednica i civilizacija iz faze polemiziranja oko naravi odnosa među njima, uključujući i međusobno sukobljavanje ili vođenje dijaloga, u fazu saveza komšijskog suživota, koje u obzir uzima i primijenjenu naučnu dimenziju, više nego teoretiziranje na koje se često sve svodilo, pogotovo nakon širenja teorije o sukobu civilizacija.“
Naglasio je da „suživot među ljudima, u duhu humanističkog razumijevanja kakvo proistječe iz vjera, jeste temelj. Nije dovoljno to da smo mi u nešto uvjereni i da izjavljujemo kako nismo takvi kakvim nas drugi smatraju, već to moramo potvrđivati.“
Na kraju svoga obraćanja dr. Ćeman je ukazao na značaj ponavljanja svevremenih poruka Ahdname, istaknuvši kako se „na ovom skupu prisjećamo i uloge Ahdname, kao i Rezolucija Bošnjaka o pravu komšija s početka Drugog svjetskog rata donesenih u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci, Bijeljini, Tuzli, Prijedoru i Zenici. Učestvovanje u radu Međureligijskog vijeća pa i naš današnji okrugli sto jasan je pokazatelj riješenosti i opredjeljenosti Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za mirni život sa samim sobom i miroljubivi suživot sa našim komšijama. U tom smislu, još jednom hvala svima na ukazanom povjerenju Centru za dijalog – Vesatijji kao suorganizatoru ovog vrijednog skupa.
Mr.Husein ef. Smajić, zamijenik reisu-l-uleme i predsjednik Međureligijskog vijeća na početku svog obraćanja izrazio je zahvalnost organizatorima i suorganizatoru na ovakvom jednom događaju kazavši da treba govoriti o Ahdnami i treba podsjećati na sve povelje, prije svega na Medinsku povelju koja se u historiji islama smatra prvom Poveljom o ljudskim i vjerskim pravima. Ahdnama koja je nastala na ovim područjima, nastala je na osnovu vjerskih osjećaja prvih ljudi Osmanske imperije“. Naglasivši da je za nas muslimane značajna Ahdnama na ovim prostorima iz razloga što to može da bude pouka onima koji donose pravila kako bismo mi trebali da živimo kao vijernici.
Na kraju svog obraćanja mr.Husein ef. Smajić osvrnuo se na opravdanost i aktivnosti Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine kazavši „da je vrlo važno imati ovakvu jednu organizaciju koja će se baviti međusobnim, međuvjerskim raspravama i govoriti o vjerskom tradicionalnom životu na području Bosne i Hercegovine.
Učešće u diskusiji uzeli su ambasador Edhem Pašić i fra Janko Ljubos, kustos muzeja Franjevačkog samostana Svetoga Duha u Fojnici, izrazivši svoje zadovoljstvo organiziranja ovakvih skupova, izrazivši nadu u snažniji doprinos svih na polju dijaloga i suživota, vjerujući u mogućnost i nužnost nastavka suživota u Srednjoj Bosni.
