U novom broju Preporoda objavljen je intervju s muftijom sarajevskim prof. dr. Nedžad-ef. Grabusom, kandidatom za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Sa muftijom Grabusom razgovarao je Elvedin Subašić, glavni i odgovorni urednik Islamskih informativnih novina Preporod. Intervju u nastavku prenosimo u cjelosti.
PREPOROD: Ako uzmemo u obzir poznatu konstataciju da svaki period nosi svoje izazove, koji je Vaš lični dojam u kakvom vremenu se kandidirate za reisul-ulemu i pred kojim općim izazovima?
MUFTIJA GRABUS: Ne može se niko sam kandidirati za reisul-ulemu. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima osamnaest okruga iz kojih neko može predložiti kandidata za tu poziciju. Dovoljno je da jedna osoba iz nekog okruga predloži kandidata i to se evidentira. Evidenciju vodi najstariji član Sabora Islamske zajednice s područja tog okruga. Potom predložena osoba da svoju saglasnost za prijedlog iz okruga iz kojeg je predložena.
Zahvaljujem svim članovima Izbornog tijela Islamske zajednice na kandidiranju iz svih 18 okruga.
Uvjeti u kojima živimo u današnjem svijetu govore o promjeni političke paradigme, pogotovo u državama s razvijenom demokratijom, te o propitivanju dostignutih standarda poštivanja ljudskih prava, izražavanju nepovjerenja u međunarodno pravo i međunarodni pravni red, kao i o povećanju vojnih sukoba u različitim dijelovima svijeta. To opće stanje u svijetu se reflektira i na Evropu, ali i na cijelo područje jugoistočne Evrope kojem pripada i Bosna i Hercegovina. U državi u kojoj nisu snažne institucije pravnog sistema i ustanove koje su vitalne za uspostavu vladavine prava, nema ni pravde. A kada nema pravde, relativiziraju se nepravda, zlo, zločin itd. Zato i na regionalnom i na globalnom planu postoje snage kojima je “banalnost zla”, kako je to davno definirala Hannah Arendt, način djelovanja u politici uz svjesno razvijanje mržnje i nepravde te uništenje čovjeka.
PREPOROD: Iako ovakva pitanja zahtijevaju širu elaboraciju, volio bih ako biste mogli ukratko predstaviti Vašu viziju Islamske zajednice i kako je vidite, primjera radi, za nekih dvadesetak godina?
MUFTIJA GRABUS: Ne bih se upuštao u tako teške projekcije. Mi smo pripremili program za mandatni period do 2033. godine. Svi se slažemo s općim principima i načelima na kojima se zasnivaju misija i praktično djelovanje Islamske zajednice. Naša misija se temelji na kur’anskom pozivu na “činjenju dobra i sprečavanju ili zaustavljanju zla u svijetu”.
Potrebno je nastaviti razvijati i snažiti obrazovanje, na svim nivoima, kako bi imami, muallimi, muallime i profesori ostali moralni uzori i nosioci vrijednosti koje su suštinske za muslimane i muslimanke u svijetu u kojem će vještačka inteligencija i “anonimni i autonomni” digitalni znalci utjecati na sve sfere našeg života.
PREPOROD: Jeste li zadovoljni koliko je prisutna kritička evaluacija programa u Islamskoj zajednici, od novih oblika vjerskoprosvjetnog rada, ekonomskih i drugih projekata do seminara i programa? Je li aktuelna praksa izvještaja dovoljan pokazatelj šta i kako radimo te na koji način bismo trebali pristupati svakom izazovu i fenomenu?
U okviru nadležnosti koje sam imao kao član Vijeća muftija, pratio sam te izvještaje. Administracija Islamske zajednice znatno je unaprijeđena. Ne mogu detaljnije govoriti o tome jer je izvan mojih nadležnosti.
Uključiti veći broj studenata i članica
PREPOROD: Svjesni smo da svako pojednostavljivanje može otvoriti prostor nedorečenosti, ali šta je ono što Vaš program suštinski izdvaja? Kontinuitet Islamske zajednice nije upitan, ali u kojim segmentima predlažete drugačiju paradigmu njenog budućeg djelovanja?
Mi smo od 1878. tačnije od 1882. do 1993. imali različita iskustva u djelovanju Islamske zajednice. Islamska zajednica je, kao administracija, uvijek imala kontinuitet trajanja, kontinuitet doktrine, vjerske prakse itd. Diskontinuitet u strateškim pitanjima se događao kada je dolazilo do prelomnih političkih i pravnih promjena ili kada je “vanjska” snaga, koja nije bila rezultat unutarnjeg konsenzusa imenovala ili postavljala reisul-ulemu i “određivala” pravila igre. U našem slučaju, kontinuitet se podrazumijeva.
Izborno tijelo bira reisul-ulemu, Zajednica ima Ustav, pravilnike o radu itd. Potrebno je analizirati “slabosti” sistema, ili u sistemu ili u programu rada, a koje su važne za okolnosti i kontekst u kojem živimo. Predlažemo širi konsenzus o važnim pitanjima u kojima će npr. mladi i članice IZ biti akteri u osmišljavanju obrazovnih programa i načinu rada sa studentima, srednjoškolcima i džematlijkama. Potrebno je u rad organa Islamske zajednice uključiti veći broj studenata i članica.
Zajednica se u svome poslanju treba zalagati za vladavinu prava i snaženje pravne države, autonomiju svoga djelovanja, politički pluralizam i slobodu Bošnjaka, bosanski jezik, multietničko i multireligijsko tkivo bosanskohercegovačkog društva, vjersko-duhovno i kulturno jedinstvo muslimana Bošnjaka u BiH, cjelovitom Sandžaku u Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatskoj, Sloveniji, iseljeništvu, kao i u selima i gradovima u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Turskoj u kojima žive muslimani Bošnjaci.
Potrebno je, također, snažiti odnose s muslimanima Albancima na polju vjerskog i kulturnog naslijeđa autohtonih muslimana jugoistočne Evrope. Uz sve to nužno je razvijati međureligijski dijalog i kulturu suživota u svim državama gdje djeluje Islamska zajednica. I vjerovatno najvažnije, naš program je integrirajući zasnovan na poštivanju i prihvatanju svih muslimana i muslimanki koji čuvaju jedinstvo dina, ummeta, Islamske zajednice i domovine Bosne i Hercegovine.
Potrebno je uraditi analizu postojećeg stanja i pokušati otklanjati nedostatke
PREPOROD: U posljednje vrijeme se često govori o izazovu imamskog poziva. Iako ovo pitanje zahtijeva dubinski pristup, možete li nam dati Vaše viđenje ovog izazova i naznačiti neke konkrentne korake u vezi s njim?
MUFTIJA GRABUS: Imami i imamski poziv su najvažniji za djelovanje Islamske zajednice.
Rijaset IZ, na čelu s reisul-ulemom Husein-ef. Kavazovićem, je uradio reformu obrazovanja za imame, kategorizaciju džemata, standarda zanimanja i pokrenuo važne procese na tom planu. Kao podršku tim reformama, imali smo i simpozij 2025. o temi “Imamski poziv danas – obrazovni, institucionalni i društveni izazovi”. Objavljen je i zbornik radova pod istim nazivom u izdanju El-Kalema i Muftijstva sarajevskog. Rijaset se bavi pitanjima obrazovanja i usvaja pravilnike – reisul-ulema ne vodi kadrovsku politiku za zapošljavanje imama. Najvažnije je da naš govor o ovim temama ne pređe u populizam. Moje iskustvo je vezano za djelovanje na dva područja gdje sam u Sloveniji, kao predsjednik Mešihata, imao izvršnu ulogu, utjecao na kadrovski izbor i uređenje radno-pravnog i materijalnog statusa. O tome mogu svjedočiti kolege imami uposleni u Sloveniji. Drugo moje iskustvo je kao muftije sarajevskog, gdje muftija ima ulogu “nadzora”.
Naprimjer, neki funkcioner Rijaseta može otići na područje nekog medžlisa i dogovoriti premještaj imama – muftija ima male mogućnosti da to zaustavi, ako želi “mir” u kući. Nama se to dogodilo u jednom džematu na području Muftijstva sarajevskog.
Izbor imama u Medžlisu Sarajevo se obavlja na sljedeći način. Muftijstvo da saglasnost na inicijativu koju je pokrenuo glavni imam, onda Komisija kojom predsjedava glavni imam u kojoj su jedan od pomoćnika i jedan član Izvršnog odbora odabere jednog od kandidata, onda to potvrđuje Izvršni odbor u kojem je, po položaju, član glavni imam. Kada muftija dobije taj prijedlog, samo daje mišljenje i prosljeđuje Upravi za vjerske poslove taj predmet. Dakle, muftija nije uključen u proces izbora kandidata, već daje mišljenje na proceduru. To je za područje manjih medžlisa sasvim uredu, jer u nekim medžlisima ima samo jedan uposlen imam – kao što je Medžlis Kaljina – koji je istovremeno i glavni imam. S druge strane, na području Medžlisa Sarajevo ima više od stotinu uposlenih imama, deset općina itd.
Glavni imam u Sarajevu ima jednu od važnijih uloga u Islamskoj zajednici, sva kadrovska politika za imame na području koje je šire od sarajevskog kantona je u njegovoj nadležnosti. Za pitanje koje ste postavili smatram da je važno sljedeće: uvijek razvijati važnost o imamskom pozivu, čuvati dostojanstvo imama, imati jasno uređen radno-pravni status imama, ulagati u kontinuirane obrazovne programe i sadržaje za imame, organizirati standardizirane seminare na cijelom području Islamske zajednice i naravno osmisliti plan materijalnog statusa u skladu sa stanjem u kojem je imam zaposlen.
Potrebno je uraditi analizu postojećeg stanja i pokušati otklanjati nedostatke. Npr. bilo bi dobro donijeti odluku da imami koji su završili Fakultet islamskih nauka ne mogu biti angažirani bez uređenog radnog statusa duže od obavljenog pripravničkog staža.
Postoje primjeri u Sarajevu da neki imami sa završenim fakultetom više godina rade bez uređenog radno-pravnog statusa kao pomoćni ili honorarni imami. To demotivira mlade osobe da budu imami. To stanje je neprihvatljivo.
Povratnički džemati moraju biti prioritet cijele Islamske zajednice
PREPOROD: Islamska zajednica je jedan od najvažnijih stubova održivosti Bošnjaka u tzv. povratničkim mjestima. Kako sistematski poduprijediti angažman IZ i osnažiti ljude kako bi se govorilo u budućnosti i o razvoju naših džemata u ovim mjestima, a ne samo održivosti?
MUFTIJA GRABUS: Povratnički džemati moraju biti prioritet cijele Islamske zajednice. Možda je vrijeme da se promijeni paradigma. Ljudi žive u svojim mjestima, možda je bolje da govorimo o džematima koji nisu u stanju sami pokrivati svoje troškove. U medžlisima koji imaju veliki broj članova postoje džemati koji imaju 30-40 članova. S obzirom da se neke džamije nalaze u centralnim gradskim zonama, moraju imati imama, a nemaju članstva.
Zašto je u našoj svijesti problem neki džemat npr. u Podrinju, a nije neki džemat u strogoj gradskoj zoni koji ne može osigurati sredstva za funkcioniranje ni za dvije mjesečne plaće?
Svi džemati u Podrinju, Istočnoj Bosni, Istočnoj Hercegovini i u drugim dijelovima BiH koji nemaju dovoljno sredstava za funkcioniranje moraju biti prioritet o kojem ćemo zajedno brinuti. Potrebno je razvijati vakufske programe i projekte. Postoje pozitivni primjeri kao što je MIZ Livno koji je u razvoju svoga vakufa uložio sredstva u nekretnine na području Sarajeva. Mogu se pokrenuti namjenski vakufi za manje razvijene džemate koji će biti na područjima koja imaju potencijal za razvoj.
Vjerovatno postoji i mogućnost da se u nekim džematima u dijaspori ulože sredstva u vakuf i namijene za djelovanje džemata koji su bez mogućnosti značajnijeg razvoja kao što su npr. džemati u Rudom, Vlasenici, Čajniču, Bileći itd. Podrazumijeva se da postojeći Fond za te džemate treba dalje snažiti te razvijati solidarnost da svi pomognemo i to ne samo materijalno nego i u osmišljavanju projekata koji će omogućiti da se sa svake munare u Bosni i Hercegovini uči i čuje ezan.
Ideja o univerzitetu: Tragati za zajedničkim odgovorom
PREPOROD: Kako vidite obrazovne institucije IZ u budućnosti i samo obrazovanje za budućnost?
MUFTIJA GRABUS: U razgovorima s reisul-ulemom Husein-ef. Kavazovićem pitao sam ga šta bi bilo važno u budućnosti za Islamsku zajednicu, odgovorio je obrazovanje. Zato smo u program uvrstili konkretnu ideju o osnivanju univerziteta. To nije nova ideja, o tome je bilo govora u vrijeme reisul-uleme Mustafa-ef. Cerića, pa u vrijeme reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića. Potrebno je o tome zauzeti jasan stav, možemo li osnovati univerzitet, kada i kako? Nemamo odgovora na to pitanje, ali je potrebno tragati za zajedničkim odgovorom.
Obrazovanje je prevažno za sve nas i tome je Islamska zajednica i do sada posvećivala veliku pažnju.
Obrazovne ustanove vidim kao ustanove koje obrazuju učenike i studente za vrijeme u kojem će živjeti, s puno više zapitanosti, sa željom za čitanjem, stalnim traganjem za odgovorima itd. Potrebno je imati na umu da je i odgoj u obrazovnim ustanovama IZ jednako važan kao i obrazovanje. Potrebno je uključiti u rad IZ vjeroučiteljice i vjeroučitelje. Njihovo znanje i iskustvo nam može dodatno pomoći u osmišljavaniju programa za mlade.
PREPOROD: Imamo značajan broj djevojaka koje završavaju islamske fakultete. Koliko se bavimo njihovim statusom i budućnošću? Čuli smo i komentare da IZ obrazuje, ali nije njena obaveza da se bavi pronalaskom posla.
MUFTIJA GRABUS: Nemam odgovor na to pitanje. Žao mi je što je takvo stanje. Islamska zajednica će i to pitanje, koje ste postavili, morati staviti na dnevni red. U nekim muslimanskim sredinama u svijetu, ženama ne dozvoljavaju obrazovanje. U našoj javnosti se očitujemo o različitim pitanjima, a nemamo senzibilitet da kažemo kako je to u suprotnosti s islamskim učenjem.
I neka se zna da muslimani u Bosni i Hercegovini snažno podržavaju obrazovanje žena. Moramo biti potpuno jasni da je obrazovanje i muškaraca i žena nužno za svaki narod.
PREPOROD: Prema dodadašnjem iskustvu rada s mladima, šta nam treba biti u fokusu programa za njih kao i samog pristupa toj populaciji?
MUFTIJA GRABUS: Mlade moramo početi uključivati kao aktere, a ne samo kao posmatrače u programima Zajednice. Potrebno je puno više programa, obrazovnih, rekreativnih, kreativnih i sadržaja koji će razvijati pripadnost Islamskoj zajednici. Islamska zajednica bi trebala razvijati programe koji mladim osobama pomažu osnažiti životni orijentir i islamski vrijednosni sistem. U eri novih stilova života, neoreligijskih ideja, životnih trenera, gurua i neki internet influenseri pojednostavljeno preuzimaju instant rješenja koja mlade udaljuju od ozbiljnog čitanja, propitivanja, praktične vježbe i kontinuiranog obavljanja ibadeta. Virtualni svijet nema empatije, zato bez džemata i imama ne može biti suštinske veze između učitelja i učenika. Potrebno je uraditi analizu da li Mreža mladih funkcioniše, kako funkcioniše, koji su pozitivni primjeri, gdje su slabosti itd.
Dugoročan napredak ne može počivati na sadaki
PREPOROD: Ekonomska stabilnost Islamske zajednice je važna za neovisno misijsko djelovanje. Ima li Islamska zajednica zvaničnu strategiju ekonomskog razvoja i koji su Vam planovi u vezi s ekonomskim osnaživanjem Islamske zajednice?
MUFTIJA GRABUS: Islamska zajednica ima svoje mehanizme djelovanja, medrese i fakulteti imaju stabilne izvore finansija, džemati se finansiraju na tradicionalan način putem članarine, milodara, i prihoda od vakufa. Administracija Islamske zajednice ima svoje prihode. Velika sredstva su potrebna za održavanje džamija, vakufskih objekata, zgrada itd. Otvaraju se i nova polja djelovanja. Imamo neke ideje, potrebno je o tome konsultirati stručnjake koji to područje poznaju, bez dobrih znalaca neće biti promjene, ekonomija i teologija ne idu uvijek ruku pod ruku. Različiti su uvjeti života danas u odnosu na ranije periode.
Gazi Husrev-begov vakuf je u 16. stoljeću najviše prihoda ostvarivao od novčane svote koju je uvakufio Gazi Husrev-beg, a koja je posuđivana zanatlijama i trgovcima na godišnjem nivou za iznos u vrijednosti 10%. Kako je slabila administracija Osmanske Carevine, to je drugačije valorizirano – sve do našeg vakta u kojem su “halal-bankarski” proizvodi postali privatni sektor i ne zadovoljavaju opće nego privatne interese. Pitam se da li je dobro da se na turbetu Murat-bega Tardića, kliškog i požeškog sandžakbega, nalaze vrata koja imaju “otvor” za sadaku. Zar je beg za sadake?
Dugoročan napredak ne može počivati na sadaki. Vakufskim dobrima se pomaže sirotinja, sadakom se ne pomaže vakuf.
Očekujemo od fakiha, alima i ekonomista da nam ponude model ekonomskog napretka Islamske zajednice koji je primjeren za vrijeme u kojem mi živimo.
PREPOROD: Džemati u inozemstvu se šire, kako s novim generacijama rođenim u inozemstvu, tako i odlascima ljudi iz naše domovine. Koliko smo trenutno efikasni u sagledavanju i tretiranju aktuelnih i budućih potreba naših ljudi u inozemstvu te šta je nužno mijenjati i unapređivati u našem pristupu kako bismo odgovorili na demografske, generacijske i društvene promjene koje oblikuju život naših zajednica izvan domovine?
MUFTIJA GRABUS: Pozvat ćemo odgovorne osobe koje predstavljaju Islamsku zajednicu u svakoj državi pojedinačno, u koordinaciji s muftijom, u dijaspori, da nam daju svoje prijedloge za poboljšanje ili unapređenje rada u sredinama gdje žive. Oni to puno bolje poznaju od nas. Izgradili su respektabilne vakufske objekte, džamije i organizacione jedinice Islamske zajednice.
Osoba koja nije imala dijete u vrtiću ili u osnovnoj školi u “tuđini” može samo teorijski govoriti o dijaspori.
Prema meni je ključno opredjeljenje da sva djeca u Bosni i Hercegovini i dijaspori, osim usvajanja vjerskog sadržaja tokom pohađanja mekteba, pročitaju barem deset knjiga iz naše književnosti i historije na bosanskom jeziku i da jezik ostane poveznica među nama. To znači, svi mektepski udžbenici moraju biti na bosanskom i jeziku na kojem djeca pohađaju školu, tako čuvamo identitet i pripadnost sredini u kojoj žive. Dijaspora je puna talenata, grehota je to zanemarivati i ignorirati. Ima još ideja, ako bude prilike, ako Bog da.
IZ povezuje sve Bošnjake i muslimane bez obzira na političke opcije
PREPOROD: Kako sagledavate odnos Islamske zajednice i politike?
MUFTIJA GRABUS: Islamska zajednica povezuje sve Bošnjake i muslimane bez obzira na političke opcije. Politička sloboda i politički pluralizam su sastavni elementi demokratskih društava. Za Islamsku zajednicu je važno da svi akteri podržavaju snaženje demokratske i pravne države, politički pluralizam, autonomiju Islamske zajednice i multietnički i multireligijski karakter države s jednakim pravima. Islamskoj zajednici je potrebna samo sloboda za djelovanje u okviru pravnog reda.
PREPOROD: Šta za Vas znači sloboda Islamske zajednice kao i sloboda u njoj?
MUFTIJA GRABUS: Sloboda Islamske zajednice znači da njeni organi samostalno donose odluke bez pritisaka od bilo kojeg vanjskog centra, domaćeg ili međunarodnog, političkog ili lobističkog.
Sloboda unutar Islamske zajednice znači da se svako mišljenje koje ne ponižava ili omalovažava bilo koga može izraziti usmeno ili pisanim putem, da niko ne smije ni nad kim vršiti bilo kakav mobing, psihički pritisak, ucjenjivanje ili proganjanje zato što postoje različiti pogledi o nekom pitanju.
Veći izazov mogu predstavljati slabosti sistema iznutra nego izvana
PREPOROD: Danas se s umjetnom inteligencijom događa treća industrijska revolucija. Također, tri očite prijetnje Islamskoj zajednici generiraju se u virtuelnom svijetu odnosno na internetu. Prva je ekonomske prirode, jer se djeluje protiv finansijske stabilnosti IZ i institucija poput Bejtul-mala, druga konceptualne prirode kada se instutucionalno djelovanje nastoji marginalizirati ili diskreditirati i treća ideološke prirode kada se učenje IZ nastoji predstaviti neispravnim pri čemu se targetiraju naročito mlađe generacije, čiji se vjerski pogledi i praksa počinju osjetno razlikovati što mogu negirati samo oni koji ne žele to prepoznati u svakodnevici. Svjesni smo da je srž misijskog djelovanja Islamske zajednice u direktnoj interakciji s ljudima, ali treba li Islamskoj zajednici sistematski pristup misijskom djelovanju na internetu u ovom dobu?
MUFTIJA GRABUS: Onog momenta kada nas navedene prijetnje poljujaju, onda smo “džaba krečili” svih ovih godina. Sistem Islamske zajednice je sposoban i snažan razvijati svoje poglede na sva važna pitanja. Potrebno je razvijati lojalnost prema svom džematu, medžlisu, muftijstvu i Rijasetu.
Veći izazov mogu predstavljati slabosti sistema iznutra nego izvana, jer obično vanjski pritisci homogeniziraju sve potencijale, a unutrašnji urušavaju sistem iznutra.
Ako se ne poštuje red, ako nam Islamska zajednica služi samo kao prostor u kojem imamo prijavljeno radno mjesto, ako nemamo povjerenje u njenu misiju onda nas i mali problem baca u očaj. S obzirom da Islamska zajednica razvija svoj informacioni sistem i da živimo u digitalnom dobu nužno je poštovati zakonske propise o zaštiti ličnih podataka. U tome će se ogledati kredibilnost da li će članstvo Islamske zajednice imati povjerenja u taj sistem. Da, Islamska zajednica bi trebala imati definiran način djelovanja na internetu i tome posvetiti potrebnu pažnju.
Gradimo Zajednicu koja neće biti zajednica privilegiranih
PREPOROD: S obzirom na našu bogatu vjersku, naučnu i institucionalnu baštinu, koga u svom radu i pogledu na svijet, smatrate uzorom ili inspirativnim među muslimanskim misliocima, s jedne strane, i među pregaocima u povijesti djelovanja Islamske zajednice, s druge strane?
MUFTIJA GRABUS: Puno je važnih osoba koje bih volio spomenuti. Zahvalan sam svojim roditeljima, porodici, imamima, profesorima, prijateljima s kojima dijelim životne poglede, uspjehe i padove u životu. Podrazumijeva se da je Muhammed, a. s., uzor na prvom mjestu. Da ne duljim, navest ću samo Mustafu Ejubovića – Šejh Juju i reisul-ulemu Džemaludin-ef. Čauševića.
PREPOROD: Za kraj, Vaša poruka za Izborno tijelo, čitaoce Preporoda, muslimane i sve građane.
MUFTIJA GRABUS: Molim Allaha, dž. š., da podari hajr i berićet u našem radu. Gradimo Zajednicu koja će biti bliska vrijednostima sunneta, koja neće biti saducejska – zajednica privilegiranih, koja će nas sve povezivati u zajedničkom dobru, biti lučonoša islama i zagovarati dobro, a boriti se protiv nepravde i svih oblika laži i spletki.
Izvor: Islamske informativne novine Preporod