Muftija sarajevski, dr. Enes ef. Ljevaković danas (16.7.2021.) je skupa sa rukovodstvom Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo i mutevelijama sarajevskih džemata boravio u posjeti Memorijalnom centru u Potočarima.
Ovom prilikom je održao džumansku hutbu koju prenosimo u cjelosti:
Hvala Allahu. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših.
Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.
Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov odabranik i vjerovjesnik.
Poštovani džema'ate,
Ovo je prva džuma u mjesecu zul-hidždžetu 1442. godine po hidžri i prva je džuma poslije obilježavanja 26. godišnjice genocida u Srebrenici i njenom širem okruženju, a prije kolektivne šehidske dženaze i obilježavanja stradanja Bošnjaka u Prijedoru i dolini Sane. Ove dvije naše najveće godišnje kolektivne dženaze, kao i obilježavanja godišnjica stradanja naših sunarodnika na drugim mjestima, osim što su naš dug prema šehidima i njihovim porodicama, one su i naš zavjet da šehide i žrtve zločinačkih poduhvata nećemo prepustiti zaboravu zarad bilo kakvih dunjalučkih interesa. Njihov zaborav, odnosno naše zaboravljanje zločina, posebno zločina genocida u Srebrenici, trasira put ponavljanju zločina. Šehidska dženaza u Kozarcu 20. jula ove godine pada na prvi dan Kurban-bajrama, Bajrama žrtava, kada, slijedeći sunnet Božijih poslanika Ibrahima, a.s., i Muhammeda a.s., žrtvujemo naše kurbane nadajući se Allahovoj milosti i Njegovoj blizini. Nažalost, i danas, u 21. stoljeću, neke političke elite i vlastodršci na oltaru velikodržavnih ideologija i nacionalističkih mitova žele žrtvovati ljude pa i cijele narode kao što su to činili i ranije. A Kur'an nas upozorava da je ubistvo jednog nevinog čovjeka kao ubistvo cijelog čovječanstva.
Izgrađivanje povjerenja među ljudima i narodima i dobri međuetnički i međuvjerski odnosi jesu cilj kojemu trebamo svi težiti, ali ne na uštrb istine i pravde. Istine o zločinima koji su se desili i pravde koja znači kažnjavanje počinilaca zločina. Pravda ima za cilj ne samo da zločinci dobiju zasluženu kaznu, već i da se obeshrabre oni koji pomišljaju da bi zločinima mogli ostvariti neke svoje neostvarene ciljeve u prošlostii da ih odvrati od takvih nakana.
Interes svih naroda i građana naše domovine jeste očuvanje mira, izgradnja međusobnog povjerenja, sigurnog okruženja, razvijanje i njegovanje međusobnog razumijevanja, tolerancije i uvažavanja, jer je to uvjet sveukupnog razvoja i napretka naše domovine i njenih građana. Zato nas raduje svaki uspjeh u obnovi života i suživota u Srebrenici i drugim povratničkim sredinama, kao što nas žalosti i zabrinjava svaki incident, nesporazum, podjele i trvenja među ljudima, posebno među povratnicima, ma koje prirode i povoda ti nesporazumi bili. Unutrašnje podjele i trvenja su prvi znak slabosti i neuspjeha. Svevišnji Allah kaže: „… i ne prepirite se da ne biste neuspjeh doživjeli i bez snage ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista, na strani izdržljivih.“ (El-Enfal, 46)
Ono što se desilo u Srebrenici, ali i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini krajem prošlog stoljeća trajna je opomena i pouka za ovu i buduće generacije Bošnjaka-muslimana. Njegovanje kulture pamćenja i sjećanja jeste naša moralna obaveza i to mora biti jedan od naših važnih prioriteta. Ona oblikuje naš identitet. Međutim, to ne znači da trebamo biti zatočenici prošlosti, izolovani od svijeta i onoga što se dešava sada, ovdje i u svijetu. Na prošlost ne možemo utjecati niti je možemo promijeniti, a na sadašnja i buduća zbivanja možemo utjecati samo ako se aktivno uključimo u društvene procese u svim oblastima i na svim nivoima. Promjenu nabolje treba započeti od sebe, od svoje duše, kako to sugerira Kur'ani-kerim: „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne izmijeni.“ (Er-R'ad, 11) „O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onome šta ste radili.“ (El-Maide, 105) Poruka citiranih ajeta jeste da sve što možemo promijeniti i popraviti nabolje to trebamo i učiniti, jer se samo neće popraviti. Od ove obaveze nije oslobođen ni pojedinac ni zajednica.
Poštovana braćo i sestre,
Kur'an, azimušan, učestalo nas podsjeća da je život na ovom svijetu, vlast, imetak, djeca, i druge blagodati, ali i nevolje i teškoće koje nas pogađaju kušnja i ispit da se pokažu svačija djela, da se jasno iskristališe odnos svakog pojedinca prema Bogu, svijetu i sebi. Allah o tome govori u brojnim ajetima od kojih ćemo ovom prilikom citirati sljedeće: „Elif Lam Mim. Misle li ljudi da će biti ostavljeni na miru ako kažu: „Mi vjerujemo!“ i da u iskušenje neće biti dovedeni? A Mi smo u iskušenje dovodili i one prije njih, da bi Allah sigurno ukazao na one koji govore istinu i na one koji lažu. Zar misle oni koji zla djela rade da će Nama umaći? – Loše prosuđuju!“ (El-Ankebut, 1-4) U suri El-Bekare, Allah kaže: „I Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: „Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!“ (155-156) „Uzvišen je Onaj u čijoj je ruci vlast – On sve može! – Onaj koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; – On je Silni, Onaj koji prašta.“ (El-Mulk, 1-2) Prema tome, iskušenja su sastavni dio života i vjernik uvijek treba biti svjestan te činjenice. Ona nisu sama sebi svrha, već imaju za cilj da čovjek kroz njih očituje i propita snagu i kvalitet svoga vjerovanja i uvjerenja, morala i ponašanje.Bez obzira ne težinu nevolje i teret stvarnosti, vjernicima uvijek mora biti na umu da njihovim srcima ne smije ovladati beznađe i očaj jer to nisu osobine vjernika. Na ovo ukazuju riječi Jakuba a. s. koje je uputio svojim sinovima kada ih je poslao u potragu za Jusufom a.s.:
(وَلاَ تَيْأَسُواْ مِن رَّوْحِ اللّهِ إِنَّهُ لاَ يَيْأَسُ مِن رَّوْحِ اللّهِ إِلاَّ الْقَوْمُ الْكَافِرُونَ ) …i ne gubite nadu u milost Allahovu; samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.“ (Jusuf, 87) Sličnu poruku nade i optimizma iščitavamo u riječima Muhammeda a.s.: „Začudno je stanje vjernika; bez obzira kakva ga situacija zadesi ona za njega ima povoljan ishod. Ako ga zadesi neko dobro, zahvalan je Allahu i bude mu dobro. A ako ga zadesi neka nepogoda, nevolja, strpi se i ishod na kraju za njega bude povoljan. A tako se dešava samo vjerniku i vjernici.“
Cijenjeni džema'ate,
Prošle nedjelje, kada smo klanjali dženazu šehidima genocida u Srebrenici, nastupio je mjesec zul-hidždže, mjesec u kome se obavljaju obredi hadža. Prvih deset dana ovoga mjeseca najodabraniji su dani u godini. Zato u njima treba činiti što više dobrih i korisnih djela i ibadeta. O njihovim odlikama Poslanik a.s. je rekao: “Nema dana u kojima je dobro djelo draže Allahu dž.š. od ovih deset dana”. Imam Ahmed je zabilježio da je Poslanik a.s. rekao: “Nema većih niti dražih dana Allahu za činjenje dobrih dijela od ovih dana, zato izgovarajte tehlil (La ilahe illallah),tekbir (Allahu ekber) i tahmid (Elhamdulillah)”.
Devetog zul hidžeta hadžije obavljaju obred boravka na Arefatu. To je najvažniji obred hadža, kako se navodi u hadisu. Od hazreti Aiše r.a. prenosi se da je Poslanik a.s. rekao: “Nema nijednog dana u kome Allah dž.š. oslobodi više robova od vatre od dana Arefata.”(Muslim, En-Nesai)
Lijepo je taj dan postiti onima koji nisu na hadžu.Poslanika.s. je rekao da post na dan Arefata briše grijehe protekle i nastupajuće godine. (Muslim)
Deseti dan zul-hidžeta je prvi dan Kurban-bajrama. U njemu žrtvujemo naše kurbane s dovom dragom Bogu da ih primi i približi nas Sebi i Svojoj milosti. S prvom kapi krvi koja potekne brišu se grijesi vlasniku kurbana i njegovoj porodici. A ko nahrani vjernika ili udijeli sadaku u tom danu, Allah će ga proživjeti na Sudnjem danu sigurnog, a vaga njegovih djela biće teža od brda Uhud.
Zbog pandemije korona virusa i ove godine hadžije iz naše domovine neće obaviti petu islamsku dužnost. Obavit će je ograničen broj hadžija iz zemlje domaćina. Molimo Allaha dž.š. da ovogodišnjim hadžijama olakša obavljanje hadža i da primi njihove obrede i dove. Molimo Ga da primi naša dobra djela i obrede koje ćemo činiti tokom ovih deset odabranih dana zul-hidžeta, posebno naše kurbane i naše dove, da nam se smiluje i sačuva nas od bolesti, da podari ozdravljenje bolesnima, snagu nemoćnima, utjehu i radost ucvijeljenima, opskrbu siromašnima, uputu zalutalima. Amin ja Rabbel-alemin!
