U ponedjeljak, 21. septembra 2026. godine, u Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana, muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, predstavio je članovima izbornog tijela s područja Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji program rada za mandatni period 2026–2033.

Predstavljanju su prisustvovali muftija dr. Nevzet Porić, predsjednik i članovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini s područja Slovenije, te glavni imami i predsjednici izvršnih odbora.

Muftija dr. Nevzet-ef. Porić poželio je dobrodošlicu muftiji Grabusu i zahvalio članovima izbornog tijela na prisustvu. Osvrnuvši se na njegov dugogodišnji rad u Sloveniji, istakao je da muftiju Grabusa članovima Islamske zajednice u Sloveniji nije potrebno posebno predstavljati jer dobro poznaju njegov rad, njegove sposobnosti i rezultate koje je ostvario.

Muftija Porić prisjetio se i svog prvog susreta s muftijom Grabusom, kada je kao mladi imam došao u Jesenice, ističući da njihovo poznanstvo i saradnja sežu još u taj period. Govoreći o vremenu koje je uslijedilo, ukazao je na Grabusov dugogodišnji angažman i doprinos razvoju Islamske zajednice u Sloveniji.

Podsjetio je da je muftija Grabus Islamsku zajednicu u Republici Sloveniji predvodio od 2006. do 2021. godine, u periodu njenog snažnog institucionalnog razvoja, naglasivši da Islamska zajednica i danas uživa plodove rada ostvarenog u tom periodu.

Zahvalivši muftiji Poriću na organizaciji susreta, a prisutnima na dolasku, muftija Grabus istakao je da predstavljanje programa u Sloveniji za njega ima poseban značaj. Podsjetio je da je program prethodno predstavio u Sandžaku, Tuzli i Zagrebu, naglasivši da susret u Ljubljani doživljava na poseban način zbog dugogodišnjeg rada i ljudi s kojima je godinama sarađivao.

Govoreći o podršci koju je njegova kandidatura dobila u Sloveniji, kazao je da činjenica da je predložen kao jedini kandidat iz ove sredine doživljava kao važan znak povjerenja. Istakao je da ljudi s kojima je godinama radio poznaju i njegove vrline i njegove slabosti, zbog čega takvom povjerenju pridaje poseban značaj.

Osvrnuo se i na razvoj Islamske zajednice u Sloveniji, izrazivši zadovoljstvo što ponovo susreće ljude s kojima je radio i učestvovao u njenom razvoju. Govoreći o Muslimanskom kulturnom centru Ljubljana i dostignutom nivou institucionalnog razvoja, kazao je da je riječ o prostoru i standardu „po kojem se trebaju ravnati drugi“.

Predstavljajući program, muftija Grabus govorio je o stanju, izazovima i perspektivama Islamske zajednice, naglašavajući da je riječ o cjelovitom programu koji obuhvata najvažnija pitanja njenog djelovanja, od džemata do najviših organa.

Jednim od važnih pitanja označio je položaj imama i drugih službenika Islamske zajednice. Ukazao je na potrebu unapređenja njihovog radno-pravnog statusa, stručnog usavršavanja i jasnije institucionalne odgovornosti. Naglasio je da odgovorni ljudi moraju preuzimati odgovornost za obaveze koje im pripadaju i pravovremeno rješavati pitanja koja utječu na funkcioniranje džemata i rad imama.

Govorio je i o, kako je kazao, asimetričnom djelovanju pojedinih dijelova Islamske zajednice, naglašavajući potrebu otvaranja rasprave o funkcionalnijem i ujednačenijem djelovanju njenih organa i ustanova. Poručio je da se problemi ne trebaju zaobilaziti, nego o njima otvoreno razgovarati i tražiti održiva institucionalna rješenja.

– Mi kao ljudi možemo stvari mijenjati – kazao je muftija Grabus, ističući istovremeno da kao  kandidat ne može ponuditi jednostavna rješenja za sva pitanja niti davati obećanja koja nije moguće ispuniti. Govoreći o temeljnim odrednicama programa, izdvojio je šest strateških koncepata na kojima bi trebalo zasnivati buduće djelovanje Islamske zajednice.

Prvi strateški koncept odnosi se na vladavinu prava i ravnopravan status muslimana. Naglasio je da je važno da muslimani i Islamska zajednica u svim državama u kojima djeluju imaju ravnopravan pravni status i mogućnost slobodnog organiziranja vjerskog života, obrazovanja i institucionalnog razvoja.

– Insistirat ćemo na slobodi, a ne na privilegijama – poručio je muftija Grabus.

Drugi strateški koncept je očuvanje autonomije Islamske zajednice. Naglasio je važnost njene ustavne strukture, institucionalne samostalnosti i sposobnosti da odgovorno uređuje vlastite poslove i izvršava svoju misiju.

Treći strateški koncept odnosi se na očuvanje političke slobode i pluraliteta bošnjačkog naroda. Muftija Grabus ukazao je na značaj njegovanja pluraliteta i međusobnog uvažavanja različitih pogleda i opredjeljenja, uz očuvanje zajedničkih vrijednosti i interesa. U tom kontekstu naglasio je važnost Islamske zajednice kao prostora zajedništva i povezivanja svih njenih članova.

Četvrti strateški koncept odnosi se na očuvanje bosanskog jezika i identiteta. Govoreći o ulozi Islamske zajednice u tom procesu, posebno među generacijama koje odrastaju izvan Bosne i Hercegovine, muftija Grabus poručio je:

– Ako izgubimo jezik, izgubit ćemo identitet.

Istovremeno je ukazao na potrebu da službenici Islamske zajednice poznaju i koriste jezike država i sredina u kojima žive i djeluju.

Peti strateški koncept je poštovanje multietničnosti društava u kojima muslimani žive. Podsjetio je da je Bosna i Hercegovina kroz svoju historiju bila prostor života ljudi različitih vjerskih uvjerenja. Govoreći o Sarajevu, opisao ga je, u kulturološkom smislu, kao izrazito otvoren grad sa većinskim muslimanskim stanovništvom, i prostor koji prihvata različitosti, naglašavajući važnost njegovanja dijaloga i međusobnog poštovanja.

Šesti strateški koncept odnosi se na očuvanje jedinstvenog duhovnog i kulturnog prostora bošnjačkog naroda i njegovog autohtonog islamskog izraza. Govoreći o Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim sredinama u kojima Bošnjaci žive, ukazao je na značaj očuvanja zajedničkog vjerskog, duhovnog i kulturnog naslijeđa i njegovog prenošenja budućim generacijama.

Muftija Grabus naglasio je da program nije zatvoren samo u navedene prioritete te da se unutar Islamske zajednice mora ostaviti prostor za otvaranje svih važnih pitanja.

– Svako pitanje se može staviti na dnevni red – kazao je, dodajući da je reisul-ulema kroz historiju bio osoba koja je znala artikulirati važna pitanja svoga vremena.

Povezivanje ljudi kao važna odrednica Grabusovog djelovanja

Nakon predstavljanja programa uslijedila je diskusija u kojoj su učestvovali glavni imami, članovi Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i predsjednici izvršnih odbora s područja Mešihata Islamske zajednice u Republici Sloveniji. U svojim obraćanjima osvrnuli su se na predstavljeni program, ali i na dugogodišnju saradnju s muftijom Grabusom i period u kojem je predvodio Islamsku zajednicu u Republici Sloveniji.

Učesnici diskusije posebno su govorili o njegovom doprinosu izgradnji i institucionalnom razvoju Islamske zajednice u Sloveniji, ističući da su u tom periodu napravljeni značajni iskoraci u njenom organizacijskom razvoju i stvaranju pretpostavki za stabilno djelovanje Zajednice. Ukazali su i na iskustvo stečeno tokom realizacije važnih projekata te na njegov odnos prema imamima, džematima i članovima Islamske zajednice.

Posebno je istaknuta sposobnost muftije Grabusa da povezuje ljude, gradi međusobno povjerenje i okuplja ih oko zajedničkih ciljeva. Učesnici su govorili i o njegovom poznavanju prilika u Islamskoj zajednici, iskustvu u rukovođenju njenim institucijama te spremnosti na razgovor i saradnju s ljudima različitih pogleda i iskustava.

Zajednička je ocjena da ga rezultati njegovog dugogodišnjeg djelovanja u Sloveniji, iskustvo u vođenju institucija Islamske zajednice i sposobnost povezivanja ljudi preporučuju za obavljanje dužnosti reisul-uleme.