Kraljeva Sutjeska: Proučena dova i održan tradicionalni mevlud

U Kraljevoj Sutjesci danas je, nakon džuma-namaza, u džamiji sultana Mehmeda II Fatiha proučena dova i održan tradicionalni mevlud, kojem je prisustvovao veliki broj vjernika iz okolnih džemata, ali i drugih gradova Bosne i Hercegovine.

Ovogodišnji mevlud održan je pod motom “Salavat Tebi, Poslaniče – odgovornost”, a program je bio prilika za zajedničko prisjećanje na život i misiju Muhammeda, a.s., te njegovanje bogate islamske tradicije ovog kraja.

Prisutnim vjernicima obratio se muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus, koji je govorio je o značaju očuvanja vjerske tradicije, zajedničkog života u Bosni i Hercegovini, poštivanja pravnog poretka i zaštiti vakufske imovine. Istakao je da zaštita vakufske imovine nije pitanje samo pojedinca, imama ili Islamske zajednice, već pitanje svih muslimana.

Govoreći o Bosni i Hercegovini kao prostoru u kojem stoljećima zajedno žive pripadnici različitih vjera, muftija Grabus je ocijenio da je upravo različitost jedna od posebnosti ove zemlje.

– U ovoj zemlji, u Bosni i Hercegovini, nikada nijedna religija i vjerska zajednica nisu bile dominantne i preovlađujuće u cijeloj Bosni i Hercegovini. Uvijek su u našoj domovini živjeli katolici, pravoslavci, muslimani i jevreji, koji su na svoj način slavili i veličali Boga i čuvali svoje običaje – kazao je Grabus.

Muftija Grabus naglasio je da zajednički život podrazumijeva poštivanje zakona i pravnog poretka, posebno kada je riječ o zaštiti prostora koji imaju vjersku, historijsku i kulturnu vrijednost.

Podsjetio je da su džamije, crkve, haremi i vakufi dio naslijeđa Bosne i Hercegovine te da njihovo očuvanje predstavlja odgovornost prema prošlim, ali i budućim generacijama.

– Hvala Allahu da čuvamo džamije, crkve i ono što je sveto. A sve što je vakuf, to je sveto – poručio je Grabus.

Borba za Lakišića harem

Govoreći o zaštiti vakufske imovine, muftija Grabus posebno je izdvojio Lakišića harem u Mostaru, naglasivši da je riječ o prostoru koji ima status harema, odnosno svetog i zaštićenog prostora.

– Harem znači da je to sveto i da je zaštićeno. Kad je nešto sveto i zaštićeno, onda se ono poštuje po ljudskom i po Božijem zakonu – kazao je Grabus.

Govoreći o pokušajima oduzimanja vakufske imovine, istakao je da se takvi postupci ne mogu prihvatiti kao zakoniti niti pravedni.

– Najveće nasilje pravno jeste kad nam uzmu prostor vakufa, džamije. Mi to ne možemo priznati da je to urađeno po zakonu i da je to nešto što možemo prihvatiti. Ako nam neko uzme naš vakuf, naš harem, našu džamiju, može nam to silom uzeti. Ali se mi nikada s tim nećemo ni pravno pomiriti niti ćemo kao ljudi to prihvatiti – poručio je muftija Grabus.

Muftija Grabus naglasio je da pitanje Lakišića harema nije pitanje samo jednog imama, džematskog odbora, glavnog imama, muftije ili reisu-l-uleme.

– Pitanje vakufa u Bosni i Hercegovini nije pitanje samo jednog imama, predsjednika džematskog odbora, glavnog imama, muftije ili reisu-l-uleme. To je pitanje muslimana – istakao je Grabus.

Poručio je da Islamska zajednica želi vjerovati da u Bosni i Hercegovini postoji pravda i da će se prema vakufskoj imovini odnositi s jednakim poštovanjem kao prema drugim zaštićenim vjerskim i kulturnim dobrima.

“Ljudi su različiti, ali nisu suprotni”

Muftija Grabus je istakao da različitost vjera i identiteta ne mora biti izvor sukoba, nego može biti osnova za zajednički život u našoj jedinoj domovini.

– Ljudi su različiti, ali nisu suprotni. To su naša braća katolici, pravoslavci i Jevreji. U Bosni i Hercegovini nikad niko nikome nije smetao kako je vjerovao. Ali uvijek smeta kada neko nešto na silu uzme, kada ukrade, kada to ne poštuje – kazao je Grabus.

Istakao je da je obaveza svih građana Bosne i Hercegovine da poštuju zakone i prava drugih, ali i da muslimani moraju voditi računa o onome što im je povjereno.

– Mi ćemo se kao muslimani o tome izražavati i boriti se da to bude po pravu, po Božijem zakonu. I da zna svaki musliman u Bosni i Hercegovini da moramo voditi računa o onome što je naše – poručio je muftija Grabus.

Na kraju je naglasio da vakuf ne pripada samo pojedincu, nego predstavlja trajno dobro izdvojeno radi općeg i Božijeg dobra, zbog čega njegova zaštita predstavlja zajedničku odgovornost.

– Vakuf nije individualno pitanje. To je naše. Svih muslimana. To je Božije. Ono što je izdvojeno iz profanog svijeta, dato u sakralni, osvećeni prostor, to moramo čuvati – zaključio je muftija Grabus.

Kudić prenio selame reisul-uleme

Hatib na džuma-namazu bio je muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, u svojstvu izaslanika reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića, te je održao i prigodni vazu-nasihat na kraju mevludskog programa.

Prenio je prisutnima selame, čestitke i dove reisul-uleme, te podsjetio da se Bošnjaci na ovim prostorima, prema historijskim predajama, okupljaju na mjestima dove još od 1460. godine. S obzirom na to da se nalazimo u mjesecu rebiul-evvelu, mjesecu rođenja Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s., muftija Kudić posebno je izdvojio jednu od Poslanikovih dova: “Allahu, sačuvaj me od znanja u kojem nema koristi, od srca koje nije skrušeno, od duše koja nije zadovoljna i od dove koja nije primljena.”

Muftija Kudić kazao je da četiri stvari predstavljaju važna pitanja čovjekovog života te da čovjek, ukoliko svoje misli i djela usmjeri prema njima, može pronaći pravi put i smisao života. Posebno je govorio o znanju koje čovjek svakodnevno prima, naglasivši da savremeni čovjek živi u vremenu ogromne količine informacija, ali da nije svaka informacija ujedno i korisno znanje.

– Danas smo svi svjesni koliko često, svakodnevno, pa gotovo svakog minuta, imamo mnogo informacija. Je li sve to korisno? Naravno da nije. Znanje koje je korisno mora biti usmjereno prema srcu koje je skrušeno – kazao je Kudić.

Prema njegovim riječima, skrušeno srce omogućava čovjeku da razumije vjeru, Kur’an, ali i druge ljude. Kao primjer naveo je prizor iz džamije kada je, tokom hutbe, primijetio jednog džematliju koji je namaz obavljao s posebnom skrušenošću.

– U jednom momentu gledao sam džematlije i vidio jednog čovjeka za kojeg sam procijenio da je u nekim godinama. Tako je klanjao da sam pomislio: “Bože, da mi je u takvom stanju biti, tako skrušeno moliti Uzvišenog Gospodara”. Poslije sam ga želio upoznati, ali ga nisam našao – ispričao je Kudić.

Govoreći o skrušenom srcu, podsjetio je na kur’anski opis djelovanja Allahove Knjige na vjernika – da se pri njenom slušanju i učenju kod onih koji se Gospodara boje javlja posebna osjećajnost i strahopoštovanje.

Takvo srce, kazao je, zna razlikovati znanje koje koristi od onoga koje čovjeku ne donosi stvarnu vrijednost, te se usmjerava prema znanju koje je trajno i koje čovjeka priprema za ahiret.

– Sve što imamo na ovom svijetu u stvari je usmjereno prema našoj vječnosti, prema ahiretu – poručio je muftija Kudić.

Dodao je da skrušeno srce i zadovoljna duša vode čovjeka ka unutrašnjem miru, odnosno stanju u kojem nije neprestano gladan dunjaluka i njegovih prolaznih vrijednosti.

– Duša koja je sita razumije i shvata. Ona nije gladna ovog dunjaluka. Takva osoba, sa skrušenim srcem i dušom koja je zadovoljna, kada uči dove, kao što su dove koje se uče na ovom mjestu, ima nadu da će Uzvišeni Allah takve dove primiti – zaključio je Kudić.

Kraljeva Sutjeska – mjesto višestoljetnog sjećanja

Džamija sultana Mehmeda II Fatiha u Kraljevoj Sutjesci predstavlja jedan od značajnih tragova osmanskog perioda i vrijedan dio historijskog, kulturnog i vjerskog naslijeđa ovog područja.

Smještena je na putu prema srednjovjekovnom kraljevskom gradu Bobovcu, a prema historijskom predanju njena gradnja vezuje se za boravak sultana Mehmeda II Fatiha na ovom prostoru.

Tradicionalni mevlud u Kraljevoj Sutjesci i ove je godine okupio veliki broj vjernika, potvrđujući značaj ovog mjesta za vjerski život muslimana srednje Bosne i očuvanje islamske tradicije koja se na ovom prostoru njeguje stoljećima.