Nekoliko hiljada vjernika danas je nakon podne-namaza u haremu džamije u Gračanici kod Visokog klanjalo dženazu rahmetli šejhu hadži hafizu Zilko-ef. Žolji.
Dženazi su prisustvovali i brojni imami, muderrisi te istaknuti zvaničnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini među kojima je i reisul-ulema u mandatu 1993-2012. dr. Mustafa-ef. Cerić, predsjednik Sabora Islamske zajednice Edhem Bičakčić kao i muftije Nedžad-ef. Grabus i Remzija-ef. Pitić te direktori medresa, biblioteka i drugih ustanova.
Današnji domaćin, imam džemata Gračanica Samed-ef. Imamović kazao je da će prema oporuci rahmetli šejh hafiza Žolje, dženaza-namaz predvodio je hafiz Abdulkadi Kadrić, profesor u Medresi “Osman-ef. Redžović”.
– Šejh hafiz Žolja je neko ko je cijeli svoj život posvetio dini islamu. Bio je učenik šejh hafiza Mustafe Mujića koji ga je cijeli život odgajao i oblikovao, a kada je preselio, Žolja je nastavio njegovu misiju – istakao je Kadrić.
Govoreći o važnosti rahmetli šejh hafiza Žolje, Kadrić je kazao da, pored toga što je bio šejh nakšibendijskog tarikata, bio je i vrsni kaligraf čije su levhe krasile brojne bosanske džamije.
– Svi ćemo našeg hafiza Žolju pamtiti po jednoj lijepoj, blagoj naravi, skromnosti, učenosti i mudrosti te po tome što je u svakom trenutku ostavljao poruke koje će čovjeka zasigurno držati cijeli život – naglasio je Kadrić.
Dodao je i da je rahmetli Žolja bio nekadašnji profesor kaligrafije u Medresi “Osman-ef. Redžović” te istakao kako je među učenicima i profesorima ostavio ruhanijetski eser.
Kao izaslanik reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića prisutnima se danas obratio muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus.
Uputivši ta’ziju porodici i svim onima koji su poznavali rahmetli hafiza, muftija Grabus kazao je da je Žoljina snaga duha i duhovnosti obilježila ne samo njegov život, nego živote na hiljade ljudi na području Bosne i Hercegovine.
Muftija Grabus prisjetio se i svog posljednjeg susreta sa tahmetli šejh hafizom Žoljom, istakavši da mu je tada u posjetu stigao s kolegama iz Turske.
– On nam je tada kratko rekao da mi svi govorimo o učenju, ali da bez učenja koje se čini u ime Allaha, dž.š., i bez rada u Njegovo ime, nema bereketa. I neka nam to bude podsjećanje na rahmetli hafiza Žolju, da sve što radimo na ovome svijetu mora biti očišćeno od drugih želja, osim one da s time bude zadovoljan Allah dž.š. – kazao je muftija Grabus.
Istakao je da su hafiza Žolju cijenili zbog njegova iskrenosti, čestitosti i poštenja.
– Vjerujemo da će naslijeđe koje je ostalo od rahmetli hafiza Zilke Žolje i on sam biti prepoznati među svim ljudima koji cijene istinsko dobro i bajrak duhovnosti. Bajrak svjetovnosti je važan, ali bez bajraka duhovnosti nema uspjeha na ovom svijetu – naglasio je muftija Grabus.
Dodao je i kako je rahmetli Žolja bio učenik Medrese u turbulentnom vremenu Drugog svjetskog rata, gdje su ga Nijemci istjerali iz razreda. Nakon završetka škole hifz je položio 1951. godine i počeo svoj život kao učitelj drugih.
– On je djecu učio sufari koju je pisao vlastitom rukom. Jedne prilike mi je rekao da ih je napisao toliko da ih jedan čovjek ne može u naramku ponijeti. Kao vrsni kaligraf, prepisivao je sufaru i tako prenosio znanje – naglasio je muftija Grabus.
Direktor Medrese “Osman-ef. Redžović” Dženan Rezaković kazao je kako je odrastao uz rahmetli hafiza Žolju.
– U temeljima naše Medrese je njegova dova i iskren nijjet koji je imao svaki put kada bi dolazio na posao. Pamtimo njegovu posvećenost i blagost tokom rada s učenicima. Njegov pristup u učionici i naša spoznaja da je sa nama i da je njegova dova uz nas, puno nam je značila – istakao je Rezaković.
Dodao je i da je cijeli život bio vezan za rahmetli hafiza Žolju.
– Pred njim sam naučio prve harfove, sure, on me ispraćao na ramazanske prakse, dao mi svoje džube i svojom rukom smotao ahmediju za moju prvu praksu. Naša druženja, sijela i ramazani su nešto što se teško može ponoviti – naglasio je Rezaković.
Podsjetimo, šejh hadži hafiz Zilko-ef. Žolja, poznati imam, kaligraf i muderris kaligrafije, šejh nakšibendijskog tarikata, preslio je na ahiret u 95. godini života.
Trideset godina bio je imam, hatib i muallim, muderris u Medresi “Osman ef. Redžović” u Visokom, gdje je predavao predmet Kaligrafija. Žolja je jedan od poznatijih kaligrafa u našoj zemlji, a mnoge džamije su ukrašene njegovim levhama.
Rođen je 1931. godine u Gornjem Paležu kod Kiseljaka. Hifz je završio pred šejhom hadži hafizom Mustafa-ef. Mujićem 1951. godine u rodnom Paležu, pa je bio prvi zvanično promovirani hafiz Islamske zajednice poslije Drugog svjetskog rata.
(Omer Kavazović/Preporod.info)
Klanjana dženaza-namaz šejh hafizu Zilko-ef. Žolji: Čovjek koji je svoj život posvetio dini islamu