U petak, 25.08.2017. godine poslije džuma-namaza u Kraljevoj Sutjesci, MIZ Kakanj, proučen je tradicionalni mevludi-šerif.

Tradicija je već pet i po stoljeća da se ulema i vjernici na ovom mjestu okupljaju i učeći Kur’an, ilahije i kaside te odlomke iz mevluda, sjećaju svoga Poslanika,s.a.v.s., i evociraju uspomene na onoga za koga je Muhammed, s.a.v.s., rekao:

“Divan li je vojskovođa koji će osvojiti Konstantinopolis (Istanbul) i divna li je njegova vojska!”   (Sahih hadis, Ahmed 4/235 i  El-hakim 4/442)

Taj divni vojskovođa bio je sultan Mehmed II el-Fatih, koji je Istanbul osvojio i poklonio islamskom ummetu i u Bosnu došao i samo deset godina poslije i zemlju Bosnu pripojio ummetu islama.

Pred samo konačno osvojenje Bosne, a u pohodu na grad Ključ u kojem se skrivao posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević Kotromanić, sultan Fatih je osvojio i grad Bobovac a tom prilikom na mjestu današnje džamije u Kraljevoj Sutjesci klanjao namaz sa svojim vojnicima. Postoji predaja da je sultan Mehmed el-Fatih vidio mrava koji se popeo na vrh sutre (štapa koji se stavlja ispred klanjača) koju je postavio prilikom klanjanja, te je protumačio da na tom mjestu treba izgraditi džamiju što je i učinio i to za svega tri dana. Od tog proljeća 1463. godine džamija u Kraljevoj Sutjesci stoji uspravna i svjedoči o jednom vremenu, divnom vladaru i ljudima koji istu džamiju posjećuju, čuvaju i održavaju onakvu kakva je napravljena, jer se pouzdano zna da džamija nikada nije rušena niti doživljavala veća oštećenja, što je čini najstarijom džamijom u Bosni i Hercegovini.

Džamija sultan Mehmeda II el-Fatiha u Kraljevoj Sutjesci simbol je bosanske tolerancije i suživota kao što je i sam sultan bio tolerantan vladar.

Sultan el-Fatih je nakon osvojenja Bosne pokazao vrhunac tolerancije i humanosti prema stanovnicima što je imalo presudnog utjecaja na prihvatanje islama od većine stanovništva ove zemlje. Odlično poznavajući društvene prilike u toj zemlji, sultan Mehmed II je posebnu povelju, Ahdnamu, predao u ruke fratra Anđela Zvizdovića, kojom je zajamčio bosanskim franjevcima slobodu vjerskog djelovanja, a samim time i slobodu vjeroispovijesti katoličkom stanovništvu u Bosni. Ahdnama je poznata kao najstariji dokument o ljudskim pravima u historiji, 326 godina prije francuske buržoaske revolucije 1789. godine i 485 godina prije međunarodne deklaracije o ljudskim pravima 1948. godine.

Podatak je ovo koji bi trebali imati na umu svi oni koji konstantno šire dezinformacije o islamu kao vjeri koja se širila ognjem i mačem i za koju i danas kažu da je izvor radikalizma i terorizma.

Svake godine vjernici iz cijele Srednje Bosne, pa i šire, dolaze na mevlud u Kraljevu Sutjesku, koji je zbog svog zanačaja uvršten u godišnji kalendar Islamske zajednice, kao jedan od četiri najvažnije godišnje manifestacije, gdje zajedno sa ulemom ovog kraja uče mevlud i dove Gospodaru za opće dobro ummeta i svih ljudi dobre volje.

Kao i svih prethodnih godina, mevludu u Kraljevoj Sutjesci, prisustvovao je veliki broj uleme, gostiju, privrednika i vjernika.

Uoči samog mevluda, u četvrtak poslije akšama, proučen je kelimei-tevhid pred dušu sultan Fatiha i njegovih gazija kao i svih bosanskih šehida. U petak, na dan mevluda a pred džumu namaz delegacija Medžlisa na čelu sa glavnim imamom, mr. Sulejman ef. Čelikovićem, te izaslanikom reisu-l-uleme, muftijom Edhem ef. Čamdžić i hatibom za dan mevluda dr. Senad ef. Ćeman obišli su šehidsko spomen obilježje u Poljanima za sedam šehida civila koje su na pravdi Boga ubili pripadnici HVO-a  u toku rata te proučili fatihu pred njihove duše.

Džuma-namaz je predvodio dr. Senad ef. Ćeman koji je u hutbi naglasio potrebu održavanja i posjećivanja dovišta jer se na njima upućuju dove Allahu da živimo i umiremo kao muslimani. Dr. Ćeman je istakao da su ovakva dovišta i sakupljanje muslimana misija Islamske zajednice i nas kao muslimana da pomognemo jedni drugima da ostanemo svoji na svome da pratimo trendove vremena ali i da sačuvamo svoju duhovnost i stabilnost imajući na umu da smo mi putnici koji se u konačnici vraćaju svome Gospodaru.

Mevludski program proučili su imami Medžlisa IZ-e Kakanj uz nekoliko penzionisanih imama od kojih posebno treba istaknuti prisustvo najstarijeg među njima, Hamzu ef. Trako. Sam program je vodio imam džemata Kraljeva Sutjeska Adem ef. Heganović koji je poselamio prisutne zaželio dobrodošlicu te u uvodu istakao šta se do sada uradilo na uređenju džamije i harema u akciji koji provodi Medžlis IZ-e  Kakanj i džemat Kraljeva Sutjeska u saradnji sa Federalnim Zavodom za zaštitu kulturno-historijskih spomenika kao i planovima da se uskoro počne sa izgradnjom sebilja u haremu džamije.

Glavni imam, mr. Sulejman ef. Čeliković prilikom svog kratkog obraćanja, kada je i najavio izaslanika reisu-l-uleme, istakao je da mevlud u Kraljevoj Sutjesci, koji ima višestoljetnu tradiciju, ranije bio završna manifestacija dovišta, koja danas, nažalost ne postoje kao što su dovišta u Meterezima i Sastavcima ispod Bobovca koja su ukinuta 1947. godine.

Sulejman ef. je istakao da će se u narednom periodu pokušati obnoviti i ova dovišta i svakako nastaviti sa tradicijom mevluda u Kraljevoj Sutjesci te u duhu šehadeta ispisanog u mihrabu Fatihove džamije očuvati emanet vjere na ovim prostorima do Sudnjeg dana.

Izaslanik reisu-l-uleme bio je bivši muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić koji je prenio čestitke i selame reisu-l-uleme te izrazio zadovoljstvo prisustvom na ovom dovištu gdje se čuva vjera i tradicija i sve što je muslimanima sveto.

„Bošnjaci moraju imati svoje jedinstvo, snagu i strategiju za budućnost oko koje ne smije biti svađe i kolebanja. U toj strategiji jedinstva i zajedništva treba graditi i zajedništvo i sa drugima i drugačijim. Sa pripadicima drugih vjera, naroda. Sa Srbima, Hrvatima, Jevrejima, Romima i svima drugim. Bosna i Hercegovina je bila uvijek zemlja koja je pod svoje srce primala i udomljivala sve ljude raznih vjera koji su ovdje uvijek bili rahat, rahat živjeli, rahat se ženili  i udavali i rahat se svom Gospodaru vraćali.“  Rekao je između ostalog izaslanik reisu-l-uleme, muftija Edhem ef. Čamdžić.

Na kraju mevluda je veoma sadržajnu dovu na bosanskom jeziku proučio glavni imam Medžlisa Kakanj, mr. Sulejman ef. Čeliković.

Poslije mevluda je nastupilo tradicionalno porodično druženje nekoliko hiljada prisutnih koji organizuju zajedničko sjedenje, ručak, mehabet i šetnju divnim prirodnim ambijentom u rijeku Trstionicu.