Ubrzan razvoj različitih modela umjetne inteligencije obilježava svakodnevicu savremenog čovjeka te otvara brojne dileme, posebno u sferi etike i morala, a sve češće se traže i odgovori religije i teologije. Postavljaju se i pitanja o kursu koji će muslimani zauzeti u ovom procesu, o čemu smo razgovarali s dr. Nedžadom Grabusom, profesorom na Katedri za akaid, tesavvuf i uporedne religije na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i muftijom sarajevskim, nedugo nakon njegovog izlaganja na tribini o moralnim aspektima umjetne inteligencije održanoj na Fakultetu.

Tokom proteklih godina IIN Preporod je tematizirao brojne aspekte umjetne inteligencije s posebnim naglaskom na pitanja etike i morala. U tom kontekstu, međunarodni skup o etici, religiji, nauci i umjetnoj inteligenciji održan krajem aprila u Islamskom centru u Zagrebu prepoznat je kao prvi događaj višeg nivoa u okvirima Islamske zajednice posvećen ovoj temi. Uz to, i nedavno održana tribina na Fakultetu islamskih nauka o moralnim aspektima umjetne inteligencije označila je spremnost da se ove teme artikulišu i u akademskom prostoru islamskih studija u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o čovjeku

Govoreći o digitalnoj revoluciji i posljedicama koje umjetna inteligencija ima na svakodnevni život, profesor Grabus ističe da je ona postala središnja tema savremene civilizacije. Suštinskim smatra pitanje načina na koji će se ove platforme koristiti. Naglašava da je umjetna inteligencija sadašnjost.

– Najveći izazov za teologe, filozofe i humaniste jeste da li mogu razumjeti svoju stvarnost. To je znanstveno pitanje – kako funkcioniše sistem koji olakšava dolazak do znanja, usvajanje činjenica i upoznavanje s pitanjima do kojih bismo inače teško došli. I, hvala Bogu, više niko ne postavlja pitanje kao ranije – je li to halal ili haram. Ne čujem te glasove kad je riječ o umjetnoj inteligenciji.

Profesor Grabus upozorava i na dimenzije etike, humanosti i koristi znanja, te otvara pitanja o zloupotrebi čovjeka, krađi identiteta i kreiranju novih, lažnih identiteta.

– Ne govorimo samo o transcendentnom eshatološkom konceptu, nego o tome kako se, upotrebom ili zloupotrebom umjetne inteligencije, dolazi do čovjeka. Ko upravlja našim životima? Kako uspostaviti pravnu i etičku regulativu? Kako zaštititi autorska prava? To je regulisano i u pravu, i u etici, i u vjerskom učenju – kaže Grabus.

Prilika za otvaranje novih intelektualnih tema

Ključno pitanje je izvor dobra, ističe profesor Grabus, naglašavajući pojmove autonomije i teonomije.

– Prema našem učenju, izvor dobra je Bog. Ako govorimo o vrijednostima istine, ljepote, dobrote i pravednosti, koje su opće i dolaze od Boga, onda govorimo i o odgovornosti da ih sačuvamo. Ako čovjek postane izvor tih vrijednosti, i on sam definiše etiku, moral i poimanje dobra i zla, tada se udaljavamo od govora o Bogu i približavamo sekularnom odbacivanju univerzalnih religijskih vrijednosti.

Ilustruje to i primjerom kako Islamska zajednica može razviti digitalnu platformu koja bi Bošnjacima širom svijeta bila oslonac u očuvanju temelja njihove vjere i identiteta.

– Naravno, druge institucije imaju veći kapacitet i brže će nastupati. Ali pitanje je jesu li muslimani danas uopće sposobni sami artikulisati vlastita temeljna pitanja. Usuđujem se reći da smo jedini koji to više ne znamo. Ovo je prilika da otvorimo nove intelektualne teme i izgradimo narativ koji će nam omogućiti da i u svijetu umjetne inteligencije imamo prostor u kojem ćemo govoriti o onome što je važno za nas – ističe Grabus.

Upozorava i na izazov dehumanizacije, te pitanje ljudske odgovornosti.

– Ako je izvor morala autonoman, sve se može prilagođavati i prilagođava se. No, postoje konstante oko kojih se svi slažemo, poput Deset Božjih zapovijedi, koje su potvrđene i u Kur’anu. Čovjek je danas u poziciji inferiornosti – postalo mu je svejedno koliko će ljudi stradati. I to više ne radi direktno čovjek, već to može učiniti mašina. Ko će za to odgovarati? Pitanje odgovornosti je ključno. UI nam ne olakšava samo život – u mnogim segmentima ga i otežava.

Duhovna komponenta mora postojati

Govoreći o prisutnosti utilitarizma i logici korisnosti, profesor Grabus upozorava da civilizacija ostavlja za sobom brojne štetne posljedice, navodeći primjer uništavanja okeana.

– Kako će se formirati generacija koju odgaja digitalni svijet? Kako će donositi sudove i graditi odnose? Ne možemo ništa postići pukim zabranama. Moramo razgovarati, otvarati teme i vraćati ljude temeljnim vrijednostima. Život je svet. Imanje je sveto. Porodica je sveta. Vjera i čast su svete. Danas je sve to ugroženije nego ikada prije. Zato je ključno razvijati duhovnu komponentu. Veza s Gospodarom mora postojati. Ako imamo tu vezu – kroz namaz, dobro djelo, predanost – onda ćemo UI shvatiti kao alat, a ne kao novo lažno božanstvo – upozorava Grabus.

Podsjeća i na period pandemije, kada se pokušavala nadoknaditi komunikacija putem društvenih mreža, ali, kako naglašava, potrebna je živa riječ, jer se čovjek potvrđuje jedino u zajednici, a ima i izravnu vezu sa Stvoriteljem.

– Vitalnost islama može pomoći da se ne padne u iluziju svemoći savremene tehnologije. Tehnologija se koristi u sve svrhe – od vojne do obrazovne. No, pozicija čovjeka u islamu je nezamisliva bez njegove povezanosti s Bogom i s ljudima. Imamo taj potencijal unutar islamskog učenja. Hoćemo li ga iskoristiti – zavisi od naše kreativnosti i vjernosti temeljnim vrijednostima – zaključuje profesor Grabus.

(Hasan Hasić/IIN Preporod)