Dovišta su izraz bosanskog čovjeka za obnavljajuće podsjećanje na Boga – naglasio je u hutbi muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, koju je 24.06.2022. godine u okviru manifestacije ”512. dani Ajvatovice” održao u Donjem Vakufu.
Obraćajući se prisutnim vjernicima u Baš-džamiji, muftija Grabus je kazao da je islam dio našega identiteta i da je potpuno integriran u bosanski jezički, kulturni i svekoliki aspekt naše duhovnosti.
Zbog toga, naveo je muftija, nastale su specifične forme izraza duhovnosti, karakteristične za naše kulturno podneblje.
– Po tome je posebno i dovište na Ajvatovici koje stoljećima čuva i njeguje islamske komponente koje su utemeljene na predanosti Stvoritelju svjetova, čvrstoj vjeri u Njega, slijeđenju sunneta Muhammeda, a.s. i nastojanju da se islamske vrijednosti žive u bosansko-hercegovačkom društvenom kontekstu.
Prusac kao posebni duhovni, vjerski i obrazovni centar snažno je utjecao na oblikovanje duhovnog identiteta ovoga kraja – kazao je muftija.
Ocijenio je da su u vremenu i okruženju u kojem živimo važni sadržaji koji se u kontinuitetu realiziraju i koji pomažu da snažimo duh zajedništva u vjeri, poznavanje svoje kulture i da to prenosimo na mlađe generacije.
Muftija Grabus je podsjetio kako u našoj tradiciji postoje svijetli primjeri alima koji su bili lučonoše vjere, poput Hasana Kafije Pruščaka, Mustafe Pruščaka, Ajvaz Dede i drugih koji su svojim primjerom osvjetljavali put i pomagali da se Istina vjere ukorijeni u srcu bosanskog čovjeka.
– Ajvatovica je bila stalna borba za slobodno javno svjedočenje vjere, pravo na islamsku kulturnu komponentu u Evropi i džematsko, vjerničko okupljanje. To je posebnost našeg kulturnoga izraza u ovom dijelu svijeta u kojem je vjerska praksa bila potisnuta i dugo vremena zabranjena u javnom životu. Ajvatovica, zbog svoje suštine, ukorijenjena u srcima i umovima ovdašnjih ljudi – nije mogla biti zaboravljena, niti ugašena – naglasio je, između ostalog, muftija.
Allah, dž.š. u više kur'anskih ajeta potiče ljude da putuju svijetom i uzimaju pouke od naroda i ljudi koji su živjeli prije nas i kako bi kroz njihovo iskustvo jasnije prihvatali vrijednosti koje su vječne, a kritički govori o ljudima koji samo prihvataju i poznaju ono što je vidljivo od ovosvjetskog života, a nehajno se ponašaju za onaj svijet, istaknuo je muftija, dodavši da je zato naš govor i promišljanje o Ajvatovici i vrijednostima koje želimo prenijeti na generacije koje dolaze, povezan sa željom da oni naslijede vjeru.
– Vjera se svjedoči u srcu ali se ibadeti obavljaju u konkretnom prostornom okruženju. Vjerničko iskustvo svjedočenja vjere u ovom dijelu svijeta suočavalo se sa različitim izazovima, poteškoćama i preprekama, osporavanjima i negiranjima.
Svjedočenjem vjere i njenom praktičnom primjenom u Bosni i Hercegovini uvijek se nastojalo približiti idealnim kur'anskim učenjima koji su očišćeni od svih primjesa idolopoklonstva i mitologije – naveo je muftija.
Bošnjaci nisu nikada Ajvatovicu, niti druga dovišta u Bosni i Hercegovini, percipirali niti doživljavali na način kao što su to činili savremenici Ibrahima, a.s., njegov otac i njegov narod koji su poklekli pred lažnim idolima, zato što su to tako naslijedili od svojih predaka, nastavio je muftija Grabus.
– U Evropi i svijetu postoji puno mjesta koja imaju posebnu važnost za različite vjerske tradicije.
Vjerska i kulturna posebnost koja se ukorijenila i ustabilila u Bosni i Hercegovini, koju simbolizira Ajvatovica, jeste dio nematerijalnog islamskog evropskog kulturnog naslijeđa na kojem se zasniva naša povezanost sa zemljom i ukupnim duhovnokulturnim identitetom naše domovine.
No, ne zaboravimo dovišta su izraz bosanskog čovjeka za obnavljajuće podsjećanje na Boga – naglasio je muftija sarajevski.
Iskustvo života koje imamo u slobodnom, demokratskom i pluralnom društvu obavezuje nas na dodatni napor u iznalaženju oblika djelovanja koji će nam pomoći da vrijednosti islamskog učenja čuvamo i njegujemo u našem narodu, poručio je između ostalog muftija Grabus.
– Zato su programi koje Islamska zajednica organizira kroz svoj zvanični obrazovni sistem, kroz medrese i fakultete, i neformalni kroz mektebe i različite manifestacije, kao što je i Ajvatovica, važni za afirmiranje islamskog pogleda na svijet. Suočavamo se sa novim formama razgradnje porodice, relativiziranjem etičkih i moralnih normi, čudnim sinkretizmima koji svoje postojanje zasnivaju na kratkotrajnim i često lažnim interesima. Neki mladi ljudi podlegnu propagandnim zabludama da se olahko može obogatiti kroz poslove koji nisu halal i koji truju i zavode pojedince, razaraju porodice i društvo i dugoročno negativno djeluju na stabilnost cijele zajednice.
Muškarci i žene ove naše zajednice koji mogu prepoznati kako im pomoći, uz Božiju pomoć, u tome će uspjeti. Snagom vjere, ideje, znanja i zajedničkog djelovanja.
Zato su i odgoj i obrazovanje na temeljima na kojima je zasnovana IZ dugoročni garant stabilnosti našeg identiteta – čuvaju našu otpornost spram svih nasrtaja i grade našu stamenost u promicanju dobra i odvraćanja od zla – potcrtao je.
Duhovna, kulturna i fizička povezanost sa rodnom grudom čini čovjeka čvrstim i snažnim u svojoj domovini, naglasio je danas muftija, dodavši da naši odnosi moraju biti građeni na krunskim islamskim principima: odgovornosti, poštenju, poštivanju prava svih ljudi i izgradnji institucija koje su naše opće dobro.
– Hvala Allahu, dž.š., uspjeli smo usprkos različitim poteškoćama prevazići različite izazove s kojima smo se suočavali u proteklim godinama na polju tumačenja vjere, sačuvati razboritost i osnažiti naše jedinstvo. Naše ukupno djelovanje na području tumačenja islama mora ostati u okvirima institucije IZ – naglasio je muftija.
Ukazao je na to da je u našem djelovanju od presudne važnosti da čuvamo jedni druge, da se čuvamo harama, lažnog govora, prenošenja tuđih riječi, ogovaranja i iznošenja neistina.
– Iskrena dova koju je učio Ajvaz-dedo i danas je inspiracija za sve nas. Potrebno je na temelju hadisa Muhammeda, a.s., posebno voditi računa o tri kategorije u našem društvu djeci, starijim osobama i učenim, obrazovanim ljudima. Pojedinci ili društvo koje nema samilosti prema djeci, ne brine o nemoćnim i ne omogućava učenima ljudima da pokažu i primijene svoje znanje nije u stanju ispuniti ideale koje je pred nas postavio Muhammed, a.s. – zaključio je muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus.
