Treću po redu džumu u najodabranijem mjesecu u godini i u najodabranijem danu u sedmici u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu jučer je održao sarajevski muftija prof. dr. Enes Ljevaković.

Muftija Ljevaković je na početku hutbe naglasio da je današnja džuma došla u ozračju nekoliko mubarek događaja, istakavši da je ramazan vrijeme u kojem se obavljaju najvažniji ibadeti u Islamu.

Budući da je upravo ovo vrijeme kada najveći broj muslimana izvršava svoje vjerske obaveze muftija Ljevaković se u ovoj hutbi osvrnuo na vrlo važno pitanje a to je organizirano prikupljanje zekata i sadekatul-fitr u Bejtul-mal.

Izdvajajući zekat i sadekatul-fitr u Bejtul-mal vjernici izvršavaju svoju obavezu potvrđujuči svoju pripadnost i lojalnost zajednici a nadležni organi IZ preuzimaju odgovornost za pravilnu raspodjelu prikupljenih sredstava na način kako je to Kur'an časni definirao.

Hutbu prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu, Svemilosnom, Samilosnom, Vladaru Dana sudnjega. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Njemu se utječemo od poroka i ružnih djela naših.

Onoga koga Allah na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov odabranik i vjerovjesnik.

Poštovani džema'ate,

Ovo je treća džuma u najodabranijem mjesecu u godini u najodabranijem danu u sedmici. Današnja džuma dolazi u ozračju  nekoliko mubarek događaja koji su se desili u ramazanu, a obilježili su sveukupnu muslimansku povijest: dana pobjede na Bedru, koga smo obilježili prije nekoliko dana i dana oslobođenja Mekke – Fethu Mekke, koga smo obilježili jučer. Oba događaja obilježili su historiju muslimana i presudno utjecali na njezin dalji tok. U iščekivanju smo i traganju za trećim, uz post najvažnijim obilježjem ramazana Mubarek noći, Lejletul-kadra, noći koja je vrijednija od hiljadu mjeseci, kako se navodi u Kur'anu. Nije slučajnost da su se ovi presudni događaji desili u mjesecu ramazanu, mjesecu posta, odricanja i strpljivosti, mjesecu najintenzivnije unutrašnje borbe protiv vlastitih slabosti, strasti i poriva, mjesecu samoobračuna i preispitivanja, mjesecu solidarnosti i saosjećanja sa slabima, nemoćnima, gladnima i bosima, mjesecu Kur'ana, kao trajan znak i putokaz vjernicima kojim putem treba ići, kako raditi i šta poduzeti da bi se uspješno položio ovozemaljski ispit. Neka nam Svevišnji Allah pomogne da sve ove mubarek događaje, Allahove nimete i znakove pravilno shvatimo, dokučimo njihov smisao i poruku i da na njima budemo zahvalni.

Ramazan je vrijeme u kojem se obavljaju najvažniji ibadeti u islamu, kako oni tjelesne tako i oni  imovinske naravi, osim obreda hadža. Ovim ibdetima se vjernici duhovno uzdižu i približavaju Uzvišenom Allahu, čiste svoje duše i tijela od svega što im nanosi štetu. Svoje duše, ali i svoju imovinu čiste, unapređuju i razvijaju sa još dva ibadeta, od kojih se jedan najčešće obavlja tokom ramazana, a to je zekjat, dok se drugi obavlja isključivo tokom mjeseca ramazana, odnosno prije klanjanja Bajram-namaza, a to je sadekatul-fitr. O ovim dvjema islamskim obavezama moramo govoriti češće, a posebno tokom ramazana zato što  još uvijek ima priličan broj muslimana koji ne izvršavaju ove važne islamske obaveze – ibadete, a ima i onih koji ih izvršavaju na način koji nije u skladu sa Allahovom odredbom, Sunnetom Božijeg Poslanika i praksom Hulefai-rašidina.

U prošloj hutbi, koju je kazivao hafiz Mensur Malkić, bilo je govora o obaveznosti i odlikama ovih ibadeta. Budući da je upravo ovo vrijeme kada najveći broj muslimana izvršava ove svoje vjerske obaveze, u ovoj hutbi ćemo se osvrnuti na jedno drugo iznimno važno pitanje koje se tiče načina izvršavanja ovih ibadeta, a to je pitanje organiziranog prikupljanja zekjata i sadekatul-fitra u Bejtul-mal.

Zekjat je jedan od najvažanijih ibadeta u islamu. Spada u kategoriju islamskih šartova kojima se iskazuje i potvrđuje pripadnost islamu i muslimanskoj zajednici. Definira se kao imovinski ibadet koji se sastoji od izdvajanja precizno određenog dijela određene vrste imovine u poseban fond Bejtul-mal iz kojeg se, prema prioritetima, koje određuje “ulul-emr – legitimna islamska vlast”, raspodjeljuje Kur’anom određenim korisnicima. 

           Kao jedan od temelja vjere, zekjat je, uz namaz, u suri Et-Tevbe označen kao ključni uvjet ulaska u islam i muslimansku zajednicu:,,Ali ako se oni budu pokajali i namaz obavljali i zekjat davali, braća su vam po vjeri.” (Et-Tevbe, 12)

Glavni smisao ustanove zekata jeste iskazivanje zahvalnosti Allahu na blagodati imovine kroz povinjavanje Njegovoj naredbi o izdvajanju zekata na određene vrste imovine. Ibadetom zekata duša se čisti od pokuđenih osobina škrtosti, sebičnosti i pohlepe za prolaznim dunjalučkim dobrima, a imovina se njime čisti, štiti i uvećava. Uzvišeni Allah kaže:و ما أنفقتم من شيئ فهو يخلفه و هو خير الرازقين

,,…što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje“.(Sebe’,39)

و ما آتيتم من زكاة تريدون وجه الله فأولئك هم المضعفون

 ,,A za zekjat koji izdvojite da biste se Allahu umilili – takvi će dobra djela Svoja umnogostručiti.”(Er-Rum, 39)

Poslanik s.a.v.s. kaže: ,,Kada izdvojiš zekjat, čuvaš svoj imetak i od njega odstranjuješ zlo.“ (El-Hakim) Zabilježeno je da je Muhammed  a.s. rekao: ,,Zaštitite svoj imetak davanjem zekjata. “ (Ebu Davud) Pored naznačenih ciljeva, ne treba zanemariti važnost društvene solidarnosti, osjećaja odgovornosti za zajednicu, njezin razvoj i perspektivu te smanjenje jaza između bogatih i siromašnih.

Od Enesa ibn Malika se prenosi da je neki čovjek došao Poslaniku s.a.v.s. i rekao mu: ,,O Božji Poslaniče, ja posjedujem veliki imetak a imam brojnu porodicu i rodbinu, pa me uputi kako da postupam sa tom imovinom? Poslanik s.a.v.s. je rekao: ,,Izdvoji zekjat iz tvog imetka jer se time on čisti, pazi svoju rodbinu, ne zaboravi pravo siromašnoga, komšije i onoga koji prosi!” (Ahmed) U citiranom hadisu Poslanik a.s. je jasno razdvojio obavezu zekjata od obaveze individualnog pomaganja rodbine i sirotinje sadakom i sl. 

Na obavezu organiziranog prikupljanja zekjata ukazuju kur'anski ajeti, sunnet Allahovog poslanika i praksa hulefai-rašidina. U 103. ajetu sure Et-Tevba, utemeljena je obaveza organiziranog prikupljanja zekata u Bejtul-mal: “خذ من أموالهم صدقة تطهرهم و تزكيهم بها“ „Uzmi iz imovine njihove zekjat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš“. Tako je, naime Vjerovjsnik a.s. razumio i u praksi primijenio citiranu Allahovu zapovijed kroz instituciju organiziranog prikupljanja zekata u Bejtul-mal putem ovlaštenih prikupljača (su'at).

Spomenuta naredba je izravno upućena Vjerovjesniku a.s., kao predvodniku Zajednice, što znači da se odnosi i na sve one koji budu u sličnoj poziciji kasnije. Ajet ovlašćuje i zadužuje Vjerovjesnika a.s., a poslije njega sve one koji budu predvodili muslimansku/islamsku zajednicu, da organizira prikupljanje zekjata i raspodjeljuje ga sukladno odredbi u 60. ajetu sure Et-Tevba:إنما الصدقات للفقراء و المساكين و العاملين عليها…  

Jasno je da vjernici imaju obavezu da svoj zekjat predaju prikupljačima ovlaštenim od islamske vlasti,  jer bi, u protivnom, realizacija kur'anske naredbe bila upitna.

Budući da je ovaj ajet pojašnjavajući i ograničavajući za sve ajete koji u općenitoj formi naređuju izvršenje obaveze zekjata: „ve atuz-zekjate…“, oni se trebaju razumijevati i tumačiti u duhu spomenutog pojašnjenja i ograničenja. 

Također, kur'anski ajet iz sure Et-Tevba, kojim se definiraju korisnici zekata (إنما الصدقات للفقراء و المساكين و العاملين عليها…  )

očigledan je argument koji ukazuje na princip organiziranog prikupljanja zekjata. Naime, među korisnicima se izričito spominje kategorija „vel-‘amiline alejha“, tj. oni koji organiziraju i rade na prikupljanju zekjata. Samo ova kur'anska odredba je dovoljan dokaz obaveznosti organiziranog prikupljanja zekjata,  jer bi, u protivnom, ako to nije obaveza, ova kategorija bila suvišna, budući da njezin dio umanjuje dijelove ostalih kategorija korisnika.         

Na važnost organiziranog prikupljanja zekjata u Bejtul-mal ukazuje primjer prvog halife Ebu Bekra koji je primijenio mjere prinudnog prikupljanja  protiv onih koji su odbili izdvajanje zekjata u Bejtul-mal. Tom prilikom je izgovorio poznate riječi: ,,Tako mi Allaha, boriću se protiv onoga ko pravi razliku između namaza i zekjata. Borit ću se protiv svakog ko  odbije izdvajanje zekjata koje je činio u vrijeme Poslanika.” 

Treba napomenuti da se argumenti koji govore o šerijatskoj utemeljenosti organiziranog prikupljanja zekjata izravno odnose na ustanovu zekjata, ali se u tumačenju našeg, hanefijskog mezheba isti propis primjenjuje i na sadekatul-fitr na temelju analogije, a što je u našoj Zajednici prihvaćeno fetvom nadležnih organa Islamske zajednice, budući da su korisnici sadekatul-fitra, prema propisu u našem mezhebu, isti kao i korisnici zekjata, što znači da se sredstva sadekatul-fitra mogu usmjeriti za kategorije „vel-amiline alejha“  i „fi sebilillah“, tj. različite vjerske aktivnosti čiji je cilj promoviranje islama i njegovih vrijednosti.

Na temelju Poslanikovog sunneta i prakse hulefai rašidina jasno je da je islamska vlast  nadležna da određuje prioritete prilikom raspodjele prikupljenih sredstava, a ne pojedinci sukladno njihovim individualnim procjenama i željama. Osporavanje prava Zajednice da organizira prikupljanje zekjata i vitara u Bejtul-mal znači osporavanje legitimiteta Zajednice i svega što ona znači i predstavlja kod nas, bili toga osporavatelji svjesni ili ne.

Muslimani, članovi i pripadnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u domovini i dijaspori, dužni su ispoštovati odluke nadležnih organa Islamske zajednice, koje su utemeljene na jasnim odredbama Kur’ana i sunneta, i svoj zekat i sadekatul-fitr usmjeriti u Bejtul-mal, kojim rukovode nadležni organi Islamske zajednice. Izdvajajući zekjat i sadekatul-fitr u Bejtul-mal, vjernici izvršavaju svoju obavezu potvrđujući svoju pripadnost i lojalnost Zajednici, a nadležni organi Islamske zajednice  preuzimaju odgovornost za pravilnu raspodjelu prikupljenih sredstava na način kako je to Kur’an časni definirao.

Nadamo se da će vjernici i ove kao i proteklih godina izvršiti svoje imovinske ibadete na propisani način moleći Allaha, dž.š., da ih nagradi Svojom neizmjernom nagradom.

Milostivi Allahu, smiluj nam se u odabranim danima ovog odabranog mjeseca ramazana, mjeseca posta, mjeseca Tvoje milosti i oprosta, oprosti nam grijehe, zaštiti nas od džehennemske vatre i uvedi nas u obećani Džennet. Amin, ja Rabbel-alemin!