Muftijstvo sarajevsko i Medžlis Islamske zajednice Sarajevo povodom Dana džamija jučer su u haremu Bakr-babine džamije u Sarajevu organizirali okrugli sto pod nazivom “Porušene sarajevske džamije”.
Na okruglom stolu govorili su muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, glavni sarajevski imam dr. Abdulgafar-ef. Velić, član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH Faruk Kapidžić, predsjedavajući Općinskog vijeća Stari Grad Sarajevo Seid Škaljić i muzejski savjetnik u Javnoj ustanovi (JU) Muzej Sarajeva Adnan Muftarević.
Muftija Grabus je u svom obraćanju ukazao na neophodnost izgradnje ili označavanja svih mjesta na kojima su se nekad nalazili sakralni objekti.
– Tamo gdje se može izgraditi (porušeni) objekat, da se ponovo izgradi. Tamo gdje se ne može izgraditi, onda na nekom bližem području da se to uradi. Mi od toga ne možemo odustati, to je misija svih nas u Islamskoj zajednici – poručio je muftija sarajevski.
Napomenuo je da se ne radi o hiru ili volji današnjih muslimana, nego o preuzetom emanetu ove generacije muslimane koji su, po volji vakifa, dužni prenositi budućim generacijama.
– Drugi naš zahtjev koji se mora staviti u proceduru je da se na svim novim objektima koji se danas nalaze na mjestu porušenih džamija, medresa, tekija, zavija ili bilo koje vrste sakralnih objekata, postavi obilježje i da se tako da značaj tom lokalitetu kroz natpis koji će nas podsjetiti da je tu nekada bila džamija. To je najmanje što možemo učiniti – poručio je dr. Grabus.
Upozorio je na problem nedovoljnog komuniciranja vlasti sa javnošću.
Naveo je primjer obnovljenih radova na lokalitetu Hadži Kalin-Alijine džamije, koji su, iako u skladu s odlukama Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika, zbog neadekvatnog komuniciranja izazvali uznemirenost građana.
Za temu okruglog stola muftija je kazao da je “u samoj suštini našeg identiteta jer se govori o sakralnim objektima koji su bili izgrađeni i u jednom periodu naše povijesti izbrisani sa lica zemlje”.
Pojasnio je da su džamije građene kako bi u mahalama ljudi unutar svog stila života imati prostor u kojem su zahvaljivali Bogu, ali i imali međusobne socijalne i kulturne kontakte.
Cilj okruglog stola je, kaže Abdulgafar-ef. Velić, da probudi sjećanja na važne vjerske objekte koji su stotinama godina bili važan dio identiteta Sarajeva.
– Nastojati ćemo također da pokrenemo inicijative oko ponovne izgradnje porušenih sarajevskih džamija, gdje je to moguće. Naveo bih primjer Hadži Kalin-Alijine džamije kod Narodnog pozorišta, a gdje je danas čist prostor. Druga takva lokacija koja je čista i gdje se može podići džamija jeste na Marin-dvoru, gdje je bila Tavil Hadži Mustafina džamija. Također imamo i drugih lokacija gdje možemo podići džamije kao što je na Skenderiji, a za Kemal-begovu i Hadži-Idrizovu džamiju treba da vidimo koliko možemo da uradimo i koliko je izvodivo – izjavio je glavni sarajevski imam.
Faruk Kapidžić je potvrdio da u službenoj dokumentaciji postoji evidentirana mogućnost obnove pojedinih porušenih džamija, a za lokalitet Hadži Kalin-Alijine džamije je ostavio mogućnost da se nadogradi lokalitet arheološkog nalazišta. Dodao je da je vrlo bitno da se izgradi memorija mjesta, ako nije prilika da se ponovno izgradi.
– Samo ne treba da zaboravljamo, trebamo obilježiti i ostaviti trag za naredne generacije da smo imali jednu duboku i vrlo bogatu historiju – zaključio je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.
Okruglim sto je moderirao Edin-ef. Hamzakadić.
Izvor: Preporod.info
