Na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja je održana u subotu, 5. septembra 2026. godine, u Sarajevu razmatrana je i potvrđena kandidatura sarajevskog muftije prof. dr. Nedžada-ef. Grabusa za izbor 14. reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

U intervjuu za Dnevni avaz muftija Grabus je kroz tri pitanja predstavio suštinu svog Programa rada.

Kakav je Vaš program rada i šta biste kao reis prvo promijenili unutar Islamske zajednice ili mislite da ne treba ništa mijenjati?

– Program rada predstavlja strateške smjernice za djelovanje Islamske zajednice, to nije operativni plan. Zasnovan je na ideji da „gradimo klub“, a ne samo tim. Važna je uključenost svih uposlenika Islamske zajednice. Program sadrži opsežan i cjelovit pregled svih segmenata ukupnog djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. U Programu su obuhvaćeni svi značajniji vjerski, obrazovni, društveni i kulturni, povijesni, doktrinarni, islamsko-pravni, normativni, institucionalni i organizacijski aspekti misije, odnosno vjersko, obrazovno, socijalno-etičko, društveno i kulturno pozvanje Islamske zajednice u cjelini.

Program polazi od značaja Islamske zajednice kao islamski, šerijatsko-pravno i povijesno utemeljene institucije koja jamči jedinstvo dina i Ummeta, red i poredak, izbore, ograničene mandate, proceduru, pripadanje svim muslimanima, samostalnost u vjerskim poslovima, zajedništvo i zajedničko nastojanje na dobru, kontinuitet, kolektivni idžtihad, institucionalno i odgovorno odnošenje prema emanetu, poslovima, zadaćama, izazovima i opasnostima. Kao takva, Islamska zajednica u BiH predstavlja najveću tekovinu u islamskom identitetu i samosvijesti muslimana Bošnjaka u modernoj povijesti. U programu su definirana načela djelovanja i prioriteti, a sadrži i niz novih ideja, zamisli i planova. Za bilo koju promjenu potrebno je poštovati procedure i postizanje konsenzusa unutar Islamske zajednice.

Gdje vidite granicu između djelovanja Islamske zajednice i politike? Kako bi i u kojim situacijama, prema Vašem mišljenju, IZ trebala reagovati kada su ugroženi interesi muslimana i Bošnjaka, a da ne postane dio dnevno-političkih obračuna?

– Islamsku zajednicu vidim kao zajednicu vrijednosti, to nije zajednica moći. Islamska zajednica je pozvana artikulirati i razvijati programe i sadržaje koji su važni za pitanja muslimanskog i ukupnog identita Bošnjaka. Neka pitanja se isprepliću, npr. negiranje genocida počinjenog u Srebrenici nije samo pitanje pravno utvrđenih činjenica, to je pitanje i ideologije koja negativno portretira islam, muslimane i koja i danas fabricira neistine o muslimanima, potiče islamofobiju i proizvodi narative o mržnji prema muslimanima. To su strateški važna pitanja, tu se isprepliću pitanja djelovanja Islamske zajednice i politike. Postoji mnogo pitanja koja se tiču ljudskih i vjerskih prava, obrazovanja, kulture itd. koja su važna za sve ljude. U demokratskim i pluralnim društvima se raspravlja o svim pitanjima od općeg interesa.

Islamska zajednica ne sudjeluje u radu nijednog organa vlasti, nema svoju političku stranku i ne bavi se dnevno-političkim temama. Tamo gdje su ugrožena prava muslimana, a često se ta pitanja tiču i Bošnjaka, Islamska zajednica ima obavezu govoriti o tome i težiti da se poštuju pravni standardi, vladavina prava i gradi društvo u kojem će građani biti sigurni u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Kad god je ugroženo ljudsko dostojanstvo Islamska zajednica je pozvana da o tome govori i izražava svoje stavove.

Kakvu Bosnu i Hercegovinu očekujete za sedam godina i kakav položaj Bošnjaka i muslimana u njoj? Šta biste kao reis konkretno učinili da Islamska zajednica doprinese tome da Bošnjaci budu politički, društveno i demografski snažniji?

– U svijetu se događaju značajne političke promjene, to je posebno vidljivo u državama s razvijenom demokracijom, jačaju desničarski pokreti čija je ideologija zasnovana na mržnji prema drugima. Taj sindrom razara i društveno tkivo u Bosni i Hercegovini. Važno je ustrajati i stalno insistirati na poštivanju ljudskih prava, vladavini prava, borbi protiv korupcije i razvijanju svijesti o važnosti javnog i zajedničkog dobra. Svi očekujemo da Bosna i Hercegovina usvaja pravedne zakone, ne samo zaradi potencijalnih integracija u Evropsku uniju, nego zaradi toga što pravičnost omogućava bolje uvjete za život ljudi, a što posljedično znači smanjenje broja iseljavanja u druge zemlje.

Islamska zajednica ima snažan sistem obrazovnih ustanova u kojim se odgajaju i obrazuju učenice i učenici, studentice i studenti koji su u mnogim segmentima života već dali značajne rezultate. Islamska zajednica bi trebala podržavati svaki pozitivni napredak u društvu, a politički aspekt je područje i odgovornost političkih stranaka, svih nivoa vlasti i odgovornih nosilaca javnih funkcija u državnom aparatu. S obzirom na složenost političko-pravnog sistema u Bosni i Hercegovini fokus Islamske zajednice bi trebao biti na: odgoju koji podrazumijeva razvoj usvajanje sistema vrijednosti koji je zasnovan na našoj vjeri i kulturi, obrazovanju utemeljenom na standardima koje zahtijevaju savremene okolnosti i razvijanju svijesti da je domovina, zemlja najvažnija vrijednost koju ljudi imaju.

Izvor: Avaz.ba