U okviru kontinuirane brige o njegovanju islamske duhovne baštine i očuvanju sjećanja na šehide i alime ovog prostora, u selu Preljubović kod Sokoca upriličen je tradicionalni vjerski program učenja dove i zikra. Ovom prigodnom i sadržajno bogatom skupu prisustvovali su muftija sarajevski dr. Nedžad Grabus, savjetnik za vjerska pitanja pri Ambasadi Republike Turske u Bosni i Hercegovini g. Mustafa Güvenç te muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.
Program je započeo učenjem dova na mezarima šehida u selu Košutica, gdje se, prema historijskim i usmenim predanjima, nalaze posmrtni ostaci pripadnika osmanske vojske iz perioda sultana Mehmeda Fatiha. Ova lokacija predstavlja značajan lokalitet u duhovno-kulturnoj mapi ovog dijela Bosne i Hercegovine, podsjećajući na duboko ukorijenjeno prisustvo islamske tradicije još iz ranog osmanskog perioda.
Poseban duhovni značaj programa ogleda se i u posjeti turbetu Ismail Dede Konevija, istaknutog predstavnika sufijske misli, te mezaru Sulejmana Horasanija, čija prisutnost u ovim krajevima svjedoči o ranom širenju duhovnog islama i tarikatskih učenja na Balkanu. Ove lokacije danas ne predstavljaju samo prostor pamćenja, već i vitalne tačke duhovne orijentacije i identitetske samosvijesti.
Nakon klanjanja podne-namaza, program je nastavljen učenjem Kur’ana, te zajedničkom dovom i zikrom, koji su upućeni pred duše šehida i ulemanskih velikana. Time je potvrđena neraskidiva veza između šehidske žrtve i duhovne prakse unutar islamske tradicije, gdje se spomen i molitva isprepliću kao temeljni elementi kolektivnog pamćenja i zajedničke vjerske svijesti.
Prisutvo visokih predstavnika Islamske zajednice i diplomatskog kora ukazuje na institucionalno priznanje važnosti ovakvih događaja, te podcrtava potrebu kontinuirane obnove i afirmacije duhovnih lokaliteta, posebno u krajevima gdje je islamsko naslijeđe bilo izloženo sistematskom zatiranju.
Ovaj skup je još jednom pokazao da islamska tradicija u Bosni i Hercegovini, ukorijenjena u spoju šehidske etike, sufijske duhovnosti i osmanskog kulturnog naslijeđa, ostaje vitalan resurs za razumijevanje ne samo prošlosti, već i budućeg puta bošnjačke i šire muslimanske zajednice.
Izvor: Redakcija
