Kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini muftija sarajevski prof. dr. Nedžad-ef. Grabus predstavio je u utorak, 6. oktobra 2026. godine, svoj program rada članovima izbornog tijela iz pet izbornih okruga s područja muftiluka Zapadna Evropa.

Predstavljanje je održano online, a bila je to prilika da se, uz predstavljanje osnovnih programskih opredjeljenja kandidata, razgovara i o položaju Islamske zajednice i Bošnjaka u zemljama Zapadne Evrope, procesima integracije i asimilacije, očuvanju bosanskog jezika, radu s mladima, položaju imama te snažnijem povezivanju dijaspore s Bosnom i Hercegovinom.

U uvodnom obraćanju muftija za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Kobilica istakao je da se Islamska zajednica nalazi pred važnim procesom koji prevazilazi samo pitanje izbora novog reisul-uleme, jer se njime istovremeno otvara i pitanje pravca u kojem će se Zajednica razvijati u godinama koje dolaze. Naglasio je da vrijeme pred nama traži reisul-ulemu s ozbiljnim institucionalnim iskustvom, širokim razumijevanjem prilika u Bosni i Hercegovini i Evropi, sposobnošću dijaloga i jasnim osjećajem za izazove s kojima se danas suočavaju muslimani i Bošnjaci, posebno generacije koje odrastaju izvan domovine.

Posebno je naglasio da je Zapadna Evropa trajni životni prostor velikog broja Bošnjaka i važan dio ukupnog organizma Islamske zajednice. Zbog toga je, kako je kazao, važno da budući reisul-ulema poznaje evropski kontekst i trendove, da razumije procese integracije i asimilacije, položaj imama i džemata te potrebu snažnijeg povezivanja novih generacija s Bosnom i Hercegovinom. U tom kontekstu zahvalio je muftiji sarajevskom prof. dr. Nedžadu-ef. Grabusu na predstavljanju programa članovima izbornog tijela s područja muftiluka.

Na početku obraćanja muftija Grabus zahvalio je imamima, aktivistima i članovima Islamske zajednice koji su tokom proteklih decenija gradili i razvijali džemate širom Evrope, podsjećajući da su mnoge zajednice nastajale u veoma teškim okolnostima, posebno među ljudima koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu bili protjerani iz svojih domova.

Govoreći o evropskom iskustvu Bošnjaka, naglasio je da su se bosanskohercegovački muslimani našli u društvima oblikovanim različitim historijskim, kulturnim i religijskim tradicijama, u dominantno protestantskim i katoličkim zemljama, te da je Islamska zajednica u tim okolnostima imala izuzetno važnu ulogu u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta.

– Islamska zajednica je na mnogim mjestima ostala jedna od najsnažnijih brana potpunoj asimilaciji naših ljudi. Pitanje pred nama jeste kako zajedno zaustaviti procese koji vode gubitku identiteta i kako našim ljudima omogućiti da budu potpuno integrirani i odgovorni građani evropskih društava, a da istovremeno sačuvaju svoju vjeru, bosanski jezik, kulturu i vezu s Bosnom i Hercegovinom – kazao je muftija Grabus.

Posebno je ukazao na činjenicu da se iskustvo dijaspore ne može razumjeti samo administrativno ili iz perspektive Bosne i Hercegovine.

– Onaj ko svoje dijete nije vodio u školu u dijaspori i ko se nije susreo s pitanjima jezika, identiteta, pripadnosti i odgoja u takvom okruženju teško može u potpunosti razumjeti šta znači život u dijaspori i kroz kakve procese prolaze naše porodice. Zato moramo mnogo ozbiljnije razumijevati te procese – naglasio je.

U tom kontekstu posebno je istakao pitanje bosanskog jezika, ocijenivši da njegovo očuvanje među novim generacijama mora biti jedno od važnih pitanja ukupnog djelovanja Islamske zajednice u dijaspori.

Muftija Grabus govorio je i o značaju dijaspore za društvene procese u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu snažnijeg povezivanja ljudi koji žive izvan domovine s njenim institucijama i društvenim životom.

Poseban dio razgovora bio je posvećen imamima koji djeluju u evropskim zemljama. Muftija Grabus istakao je da savremene okolnosti od imama zahtijevaju kontinuirano usavršavanje i sposobnost razumijevanja društava u kojima djeluju.

Naglasio je potrebu razvijanja sistema cjeloživotnog učenja za imame, koji bi, pored tradicionalnih islamskih disciplina, obuhvatio znanja o evropskim društvima, jezicima, obrazovnim sistemima, radu s mladima, savremenim komunikacijama i drugim područjima s kojima se imam svakodnevno susreće.

Tokom predstavljanja razgovarano je i o budućem razvoju Islamske zajednice u evropskom prostoru, njenom institucionalnom jačanju i potrebi da iskustva džemata i imama iz dijaspore budu snažnije uključena u ukupno promišljanje razvoja Islamske zajednice.

Nakon predstavljanja programa članovi izbornog tijela s područja Muftiluka Zapadna Evropa učestvovali su u razgovoru s muftijom Grabusom o pitanjima važnim za daljnji razvoj Islamske zajednice i život Bošnjaka i muslimana u zemljama Zapadne Evrope.

Izvor: Redakcija