– Ova zemlja je dovoljno velika i nije nikome tijesna da pokazuje svoj identitet, da se razvija u punom kapacitetu i kao pojedinac i kao kolektiv – izjavio je muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus u emisiji „Rezime“ na Federalnoj televiziji (FTV), čiji je snimak dostupan na ovom linku.
Govoreći o položaju i pravima muslimana u Evropi i Evropskoj uniji, muftija Grabus je kazao da postoji više segmenata, prije svega pravni segment.
– EU i razvijene evropske demokratije su još uvijek područje na zemaljskoj kugli gdje se ipak najviše poštuju standardi ljudskih prava, pa i sloboda na praktičnu realizaciju vjere. Prvi segment je pravni. U tom smislu je Evropa izuzetno uređena. Dakle, postoji razlika između zemalja napredne demokracije i Evrope koja se još uvijek razvija, onih zemalja koje su se pridružile Evropskoj uniji prije 10 ili 15 godina.
Drugi segment je praktična realizacija. U Evropi niko ljude ne proganja zato što vjeruju i svaki čovjek ima pravo izraziti vlastito vjerovanje, ali je veći problem praktična primjena određenih vjerskih propisa – rekao je, dodavši da u tom smislu i muslimani i Jevreji, ali često i kršćani imaju određene dileme i pitanja koja postavljaju pred vlasti.
To je prostor gdje još uvijek čovjek može izražavati vlastito mišljenje, boriti se za prava, smatra muftija Grabus.
– S druge strane postoji i ta, rekao bih, konzervativistička Evropa koja je prožeta različitim nacionalističkim ideologijama i koja se u posljednjem desetljeću, pogotovo poslije ekonomske krize koja je bila 2008. godine pa evo sve do danas, često bori sa različitostima, sa neprihvatanjem drugačijih kultura – naveo je.
Muftija Grabus je ovom prilikom govorio i o tome zašto se Evropa plaši islama.
– Španska umjetnica Grandes je govorila o tome kako su ljudi u Evropi, pogotovo u periodu kako je nastupio problem sa koronom, prestrašeni, i imućni i siromašni i obrazovani i neobrazovani. Ne boji se samo Evropa islama. To je dakako jedan veliki problem, zato što je islam godinama bio predstavljan u evropskom mainstream mišljenju, u obrazovnom sistemu, u političkom establišmentu, kao strana religija. Posljednjih 30 do 40 godina u Evropi su nastala velika djela u islamu. Ljudi su se iz različitih zemalja naselili na područje Evrope i sada traju velike rasprave oko toga. Dakako, da su to različite kulturne pozadine. Zamislite da se unutar našeg prostora dogodi da imamo 50 000 ljudi koji neće s nama razgovarati, koriste priviliegije šireg sistema i iz toga proizlaze ti strahovi. Postoje i problemi pogrešnog interpretiranja islama – rekao je.
Objasnio je da je islamofobija veliki konstrukt i ideološki problem koji je nastao u političkim krugovima. Evropa mora sebe pogledati u ogledalo i otvoriti ozbiljan razgovor o pitanjima islama, smatra muftija Grabus.
– Postoji još jedan veliki problem koji se paralelno događa, a to je problem antisemitizma na nivou Evrope. Problem je, prije svega, u različitim krugovima unutar političke, ne samo krajnje desnice, nego unutar krugova koji još uvijek nisu spremni prihvatiti realnost o kojoj, između ostalih, govori Papa Franjo. Nova je realnost u Evropi. U različitim evropskim zemljama ne žive samo muslimani. Veliki je broj ljudi iz Azije koji su budisti, hindusi i Evropa kao razvijeno područje u kojem se poštuju ljudska prava mora sebe pogledati u ogledalo i otvoriti ozbiljan razgovor i o pitanjima islama kao takvog – naglasio je.
Postoje stereotipi i predrasude koje se tiču samog islama, historijskih odnosa između Evrope i muslimanskog svijeta.
– Mediteran je nesigurno područje i kada vidite nije u konačnici problem koji se može posmatrati samo kroz odnos vjera, vjerskih zajednica, i slično. To je puno širi kontekst, a ljudi se onda u konačnici izražavaju samo kroz ono što im je najlakše, izražavaju se kroz te forme koje su bliske populističkim idejama. Ono što nas kao muslimane najviše brine je to da se cijeli taj kontekst često samo reducira na problem islama kao sigurnosti unutar evropskog kontinenta, ali i zapadnoevropskog općenito mišljenja. I mi, pogotovo evropski muslimani, često imamo dileme kada govorimo o tome kako predstaviti određena pitanja na drugačiji način intelektualnoj i političkoj eliti u Evropi – kazao je muftija Grabus.
Dodao je da se, s obzirom da muslimani nemaju svojih centara moći unutar zapadnoevropskog svijeta, svojih obrazovnih ustanova, ljudi koji su kadri artikulirati ta pitanja, otuda često islam definira, a ne dozvoljava se ili nisu muslimani sposobni da se samodefiniraju unutar evropskog konteksta.
– Islam u svome korijenu, pa i naša molitva svakodnevno je o miru. Problem borbe za resurse, ovladavanja čovjeka nad čovjekom, nije novi fenomen – istaknuo je.
Naglasio je i da su Bošnjaci narod koji ozbiljnije razumije i Istok i Zapad, jer u sebi baštine obje tradicije.
– Zapadnoevropska kultura se duhovno veže za Istok, ali je duhovni centar zapadnog kršćanstva, prije svega katoličanstva, u Rimu. Naš je duhovni centar ostao u Meki. Definitivno Bošnjaci su narod koji je potpuno siguran u obje dimenzije vlastitog identiteta. Mi smo aposlutno Evropljani i muslimani – tvrdi dr. Grabus.
Smatra da je Sarajevo primjer Evropi, jer ne postoji grad u Evropi koji ima vlastitu jevrejsku, katoličku, pravoslavnu i muslimansku populaciju na način duhovnosti, pripadnosti, identifikaciji sa kulturom, kao što je Sarajevo.
– Postoje ljudi koji žive u različitim četvrtima, u mahalama koji imaju sva prava, ali nemaju nikakve odnose između sebe. Islamskoj zajednici je u interesu da u ovoj zemlji moramo voditi računa i o vjernicima drugih vjera i dići glas ako se njima čini nepravda – poručio je Grabus.
Na pitanje šta je njemu kao sarajevskom muftiji cilj i prioritet, naveo je da će u svom djelovanju pokušati pokazati da unutar našeg prostora postoji dovoljno slobode i mogućnosti da se borimo za svoja prava.
– Također, da nastojimo vraćati dignitet koji je u značajnom smislu kod mnogih ljudi poljuljan zbog višegodišnje političke krize u Bosni i Hercegovini i da kroz instituciju Islamske zajednice učimo i odgajamo mlade generacije, jedinke koje će biti u punom kapacitetu čovjek i imati smisao svoga života i djelovanja samo unutar vlastitog prostora u kojem djeluju – naveo je.
Naša zemlja je dovoljno velika i nije nikome tijesna da pokazuje svoj identitet, rekao je, dodavši da je važno unutar Islamske zajednice više govoriti o tome šta znače vrijednosti slobode koju imamo.
– Važno je ukazivati na vrijednost demokratskog sistema unutar kojeg živimo i pluraliteta kojeg smo dobili. Često ljudi pokušavaju uspoređivati današnji život sa nečim što je prošlo. Moramo naći način kako povezati mlade i starije generacije i na koji način govoriti o vjerskim suštinskim slobodama. Islamska zajednica ima više izazova, kao i šira društvena zajednica. Bošnjaci su jedan od rijetkih naroda danas u Evropi koji su egzistencijalno ugroženi. Bošnjacima se često osporava, ne samo pravo na njihov identitet, osporava im se pravo na postojanje i u takvom ambijentu je teško praviti velike planove. Ova zemlja je dovoljno velika i nije nikome tijesna da pokazuje svoj identitet, da se razvija u punom kapacitetu i kao pojedinac i kao kolektiv. Islamska zajednica nikad neće odustati od svojih prava – kazao je muftija Grabus.
Za kraj je poručio da postoji dovoljno mehanizama da se naša zemlja očuva.
– Ko bi volio da u zemlji ima visokog predstavnika ili neke strane upravitelje ukoliko su ljudi sposobni da sami upravljaju vlastitom zemljom. Ali poučeni iskustvom genocida i zločinima nad ovim stanovništvom mi smo prisiljeni da tražimo i da govorimo i sa ljudima koji ne vole ovu zemlju kao što je mi volimo. Egzistencijalni opstanak Bošnjaka ugrožavaju politike koje ne dozvoljavaju da ova zemlja profunkcionira u punom kapacitetu. Bošnjaci očigledno u različitim kontekstima imaju probleme samoartikulacije, imaju problem kako definirati taj problem. Važno je sačuvati razboritost. Nije jednostavna politička situacija u Bosni i Hercegovini, međutim nema danas ozbiljnog Bošnjaka u našoj zemlji koji to ne razumije. U Bosni i Hercegovini nije vjerski problem. U Bosni i Hercegovini je temeljno pitanje državnosti, funkcioniranje legalnih institucija sistema i to se mora sve raditi kroz sistem. Dovoljno je mehanizama u ovoj zemlji da se ona sačuva – poručio je u razgovoru za FTV muftija sarajevski dr. Nedžad-ef. Grabus.
(Preporod.info)