Muftija sarajevski prof. dr. Nedžad Grabus, kandidat za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, bio je gost programa Hayat TV-a. Predstavljajući svoj Program rada za mandatni period 2026–2033. godine, muftija Grabus posebno je istakao značaj očuvanja tradicije, jačanja jedinstva Zajednice, otvorenog dijaloga te pružanja snažnije podrške imamima i džematima, prepoznajući ih kao ključne izazove i prioritete budućeg djelovanja.

Grabus: Islamska zajednica je zajednica vrijednosti, a ne moći

Govoreći o ulozi Islamske zajednice u životu muslimana, Nedžad ef. Grabus podsjetio je na njen historijski kontinuitet, ali i na činjenicu da ona danas djeluje u potpuno drugačijem društvenom i političkom okruženju.

Istakao je da je Islamska zajednica od 1882. godine uspjela sačuvati svoj kontinuitet kroz različite društveno-političke sisteme, administrativna uređenja i historijske okolnosti.

Posebno je govorio o radu aktuelnog reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića, navodeći da je svojim djelovanjem sačuvao ugled Islamske zajednice i dostojanstvo muslimana, Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.

Islamska zajednica je zajednica svih vjernika i vjernica koji su članovi, ali oni koji su simpatizeri ili imaju emocionalni odnos sa našom vjerom nisu se možda još formalno uključili u zajednicu. To je zajednica vrijednosti, to nije zajednica moći. Mi iz Islamske zajednice ne određujemo ko će obnašati neke visoke pozicije u različitim političkim, državnim, akademskim ili društvenim strukturama. Pokušavamo tu vječnu istinu koju je dobio Muhammed, a.s., prenijeti najprije ljudima s kojima živimo u svom okruženju, ali i muslimanima, muslimankama i cijelom ljudskom rodu.

Autonomija Islamske zajednice ne smije biti upitna

Jedno od važnih pitanja bilo je kako sačuvati autonomiju Islamske zajednice u odnosu prema državi i političkim akterima.

Grabus je jasno poručio da autonomija podrazumijeva samostalno donošenje odluka unutar Islamske zajednice, uz poštivanje sekularnog karaktera države i vladavine prava.

Autonomija Islamske zajednice podrazumijeva da unutar Islamske zajednice donosimo samostalno svoje odluke. Islamska zajednica i ljudi koji su u ranijim periodima živjeli u različitim društveno-političkim okolnostima snalazili su se onoliko koliko su mogli u datim političkim okolnostima. Nije to isto bilo između dva svjetska rata, u periodu socijalističke Jugoslavije i danas.

Naglasio je da Islamskoj zajednici nisu potrebne privilegije, već pravni okvir u kojem će moći samostalno djelovati.

Mi imamo slobodu. Islamskoj zajednici nisu potrebne nikakve privilegije. Islamska zajednica i svi se moramo zalagati za vladavinu prava, pravnu državu. Naravno, naša država je sekularna. Ne utječe niko iz Islamske zajednice kako će se odvijati, naprimjer, neki politički ili društveni procesi, ali isto tako niko iz političkih struktura i državnih struktura ne može se miješati u izbor samog reisul-uleme ili različitih nivoa organa Islamske zajednice.

Dodao je da Islamska zajednica mora imati slobodu da samostalno uređuje svoja pitanja, od administrativnog organizovanja do obrazovanja, vakufa i tumačenja vjere.

BiH i Sandžak vidi kao autohtoni prostor evropskih muslimana

Govoreći o odnosima sa mešihatima i zajednicama u regiji i dijaspori, Grabus je posebno istakao potrebu da Islamska zajednica bolje sluša ljude koji žive izvan Bosne i Hercegovine.

Posebno je upozorio na izazov očuvanja identiteta djece koja su rođena u evropskim i drugim zemljama, ali čiji su korijeni vezani za Bosnu i Hercegovinu.

Ja vidim prostor BiH i Sandžaka kao autohtoni prostor evropskih muslimana. Ista su sela na Pešteri, na Bjelašnici ili na Vlašiću, ili naše mahale u Tutinu, Novom Pazaru, Tuzli, Gračanici, Travniku, Bužimu. U tom smislu je važno imati na umu da postoje muslimani koji su odrastali u prostorima koji su njihovi, autohtoni.

Ali ne smijemo zaboraviti da dijete koje je rođeno 2026. godine možda u Ljubljani ili Zagrebu, Čikagu, Berlinu, također ima naše korijene. Islamska zajednica je jedina organizirana ustanova koja sprečava tu potpunu asimilaciju naših ljudi koji žive izvan BiH.

Prema njegovim riječima, budući rad Islamske zajednice mora više uvažavati iskustva ljudi koji žive u različitim državama i okolnostima.

Tu ćemo morati više slušati ljude koji žive izvan BiH, imati sluha za njihove inicijative, pokušati razumjeti okolnosti u kojima djeca odrastaju u različitim sredinama. Nama je stalo da živimo unutar okruženja koje poštuje ljudska prava, važno nam je čuvati autonomiju Islamske zajednice, važno nam je također jasno kazati da Bošnjaci kao politički narod moraju razvijati svoj politički pluralitet i slobodu političkog djelovanja.

Dodao je da među ključnim pitanjima vidi i očuvanje bosanskog jezika, kako u Bosni i Hercegovini, Sandžaku i Crnoj Gori, tako i među Bošnjacima u iseljeništvu.

Jedinstvo ne znači da svi moraju isto misliti

Na pitanje kako unutar jedne zajednice pomiriti različita mišljenja i razumijevanja određenih pitanja, Grabus je kazao da se jedinstvo mora graditi kroz razumijevanje stvarnog života i potreba ljudi.

Najprije to jedinstvo dina i umeta podrazumijeva susretanje idealnog i realnog. Taj idealni koncept koji postoji unutar Kur’ana i Sunneta valja nekako implementirati u stvarnoj praksi, u životu. Unutar jednog demokratskog okruženja mi sada imamo novi kontekst i upravo je tu važna Islamska zajednica da osluškuje i svoj narod, i akademsku zajednicu, i ljude koji rade unutar Islamske zajednice, kako u novim okolnostima sačuvati to jedinstvo, a da ono ne pređe ni u kakvu formalnu naredbu da moramo biti zajedno.

Grabus smatra da se pripadnost zajednici ne može zasnivati samo na formalnim zahtjevima, nego na osjećaju zajedničke vrijednosti i odgovornosti.

Ljudi moraju osjećati želju i potrebu da čuvaju ono što jeste naša vrijednost. Mi pripadamo umetu kao zajednici vjernika, ali smo svjesni da umet na nekom globalnom planu ne postoji ni kao politička ni kao neka organizaciona cjelina. U emocionalnom smislu pripadamo umetu, ali se za sebe moramo pobrinuti kako će funkcionirati naše džamije, mektebi, na koji način ćemo mi govoriti ovdje o vjeri i kako ćemo, kada se pojave različita mišljenja o nekim doktrinarnim pitanjima, pitanjima ibadeta i primjene vjere, razgovarati o tome.

Posebno je naglasio da Islamska zajednica mora biti prioritet svojim članovima, ali i da mora ostati otvorena prema novim okolnostima.

Za nas je, i mislim da to mora biti svima jasno, Islamska zajednica prioritet. To mora biti i za uposlenike Islamske zajednice, za članove Islamske zajednice, ali i za sve relevantne faktore u Bosni i Hercegovini koji jesu muslimani. To moraju znati i naši prijatelji, svi drugi, da s Islamskom zajednicom ne može i ne smije biti nikakvih kalkulacija.

Ne možemo se zalediti u prošlosti

Govoreći o novim generacijama i njihovim očekivanjima, Grabus je istakao da Islamska zajednica mora biti spremna učiti i prilagođavati način komunikacije vremenu u kojem živi.

Moramo i mi biti spremni učiti svakodnevno. Ne možemo se nekako zalediti u prošlosti i pokušati taj ambijent koji je bio u Sarajevu prije 30 godina ili neki period koji je nama ostao u sjećanju da je bio važan prenijeti u naše vrijeme. Ova generacija komunicira sa cijelim svijetom, provjerava sve što se kaže. Sa svojom djecom kada razgovarate morate se dobro potruditi da im iznesete neki argument.

Istakao je i potrebu da se u komunikaciji s članovima Islamske zajednice više sluša, a manje govori.

Za to je i naš odnos prema članovima Islamske zajednice možda nekada krut, jer više govorimo, manje slušamo. Moramo se naučiti i slušati, ne samo govoriti.

Izvor: Hayat.ba