Muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus susreo se 19.09.2026. u Zagrebu s predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftijom Aziz-ef. Hasanovićem i njegovim saradnicima Nermin-ef. Botonjićem, Mevludi-ef. Arslanijem i g. Mirzom Šabićem. U pratnji muftije Grabusa bili su dr. Samed Omerdić,  hfz. mr. Špendi-ef. Fidani, hafiz Semin-ef. Grabus i Edin-ef. Hamzakadić. Muftija Aziz-ef. Hasanović upoznao je goste o najvažnijim programima i projektima koje realizira Islamska zajednica u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na izgradnju »Istiklal« džamije u Osijeku i djelovanju islamske gimnazije »Dr. Ahmed-ef. Smajlović« u Zagrebu. Nakon toga muftija Grabus, u svojstvu kandidata za reisul-ulemu, predstavio je program rada izbornom okrugu Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus zahvalio se muftiji Aziz-ef. Hasanoviću i članovima izbornog tijela na kandidaturi, posjetivši da je kandidiran iz svih 18 izbornih okruga. Kazao je kako mu je važno da je kandidiran kao jedini kandidat iz izbornog okruga sarajevskog muftijstva i Islamske zajednice u Sloveniji. Posebno je istakao važnost kandidature iz ta dva okruga jer je radio sa imamima, predsjednicima izvršnih odbora, džematlijama, sarađivao sa obrazovnim ustanovama i drugim važnim akterima u radu i djelovanju Islamske zajednice, što potvrđuje pozitivan odnos članova izbornog tijela prema ovoj kandidaturi. Muftija je naglasio važnost imamskog poziva koji je središnji i suštinski segment djelovanja Islamske zajednice. Kazao je da je Islamska zajednica složen sistem te da je rad imama najvažniji u cijelom sistemu IZ-a, bilo da je riječ o sredinama u kojima je imam često sam u svojim džematima, poput dijelova Istočne Bosne, Istočne Hercegovine i Podrinja, ili o džematima, selima i gradovima u Sandžaku i Bosni i Hercegovini, gdje se nalaze veliki džemati sa stotinama polaznika mekteba, kao i u dijelovima Hrvatske, Slovenije i dijaspore, gdje su imami najvažniji akteri u prenošenju znanja i odgoja te afirmiranju i čuvanju islamskih vrijednosti.

Naglasio je da to mora biti zajednička briga svih donosioca odluka u sistemu Islamske zajednice. Najvažnije je čuvati dostojanstvo imamskog poziva i svih imama kako bi mogli slobodno, bez ikakvog pritiska, obavljati svoju misiju. Prema imamima moramo biti otvoreni i jasni bez bilo kakvih nerealnih obećanja, ali snažno raditi da neke projekte unaprijedimo i poboljšamo uvjete za rad. Nakon toga važno je imati uređen radno-pravni status kako nijedan imam ne bio izložen samovolji pojedinaca ili organa. Nedopustivo je da imami, kao na primjer u jednom velikom medžlisu, rade više godina nakon okončanja studija kao honorarni imami. Kada se angažira student kao honorarni imam to je prihvatljivo, to se razumije kao način rada uz studij. Muftija je naveo primjer i kazao da je ovih dana dobio dopis od kolege koji je diplomirao 2019. godine, uz to je hafiz i magistar, a bio je angažiran sedam godina kao honorarni imam, i da je tek 2026. godine prvi puta zasnovao radni odnos. Muftija je kazao da je to neprihvatljivo. Tu praksu je potrebno prekinuti i donijeti odluku da osoba koja je okončala fakultet ne može biti angažirana u honorarnom statusu duže od godinu dana na poslovima imama. Ne smijemo postati »pržionica talenata«. Uz to nužno je snažiti solidarnost u Islamskoj zajednici kako bi snažniji i veći džemati mogli podržati rad džemata koji nisu u mogućnosti »pokrivati« svoje troškove djelovanja. Važno je također imati na umu da reisul-ulema ne vodi kadrovsku politiku u odabiru imama. U tom procesu negdje su važni džemati, a negdje medžlisi. U nekim slučajevima kadrovska politika je isključivo u nadležnosti službi za vjerske poslove medžlisa, muftijstva su nadzorna tijala a Uprava za vjerske poslove priprema rješenja za imenovanja koja potpisuje reisul-ulema. Potrebo je ulagati u formalno i neformalno obrazovanje imama, podržavati sve dobre programe kako bi i rad u džematima na svim poljima napredovao. 

U programu su sadržani svi važni segmenti djelovanja Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i njenim sastavnim dijelovima. Muftija Grabus govorio je i o važnosti vladavine prava i okruženja u pravnoj državi za djelovanje Islamske zajednice, koja ne traži nikakvu privilegiju nego mogućnost za slobodan razvoj programskih sadržaja, važnost autonomije Islamske zajednice i razumijevanje multietničkog i multireligijskog konteksta za naš rad. 

U diskusiji su razmijenjeni pogledi o važnim pitanjima za djelovanje Islamske zajeednice.

Muftija Aziz-ef. Hasanović se zahavalio svima na sadržajnom razgovoru i izrazio uvjerenje da će Islamska zajednica uspješno okončati započeti proces izbora i nastaviti svoj razvoj.