Menu

Za muderisa svoje medrese Gazi Husrev-beg je propisao: “On treba ljudima davati tumačenja onih šerijatskih pitanja za koja se budu tražila objašnjenja i to na osnovu najtemeljnijih šerijatsko-pravnih učenja (mezbeb) i mišljenja, uzimajući u svakom pojedinačnom slučaju knjigu fetvi.” Ovim dijelom Gazijine Vakufname ustanovljena je institucija muftijstva u Sarajevu, ali ne i dovršen institucionalni razvoj islamskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Austrougarske vlasti uglavnom su prihvatile osmansku administrativnu i sudsku podjelu BiH, ali je vrhovno vjersko vodstvo povjereno Ulema-i-medžlisu s reisu-l-ulemom na čelu, čime je nadležnost Vrhovnog šerijatskog suda znatno ograničena.

Kako je za prvog reisu-l-ulemu izabran sarajevski muftija Mustafa Hilmi-efendija Hadžiomerović (Omić), rodom iz Kulen Vakufa, Sarajevski muftiluk privremeno je ukinut, kasnije je ponovo aktiviran, njegovo se područje podudaralo sa prostorom Sarajevskog okruga.

Prema Ustavu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije od 09. jula 1930. godine, kada su na teritoriju Bosne i Hercegovine bila samo četiri muftiluka, u sastavu Sarajevskog ulazili su: Sarajevski, Rogatički, Višegradski, Čajnički, Fočanski, Visočki, Fojnički, Zenički, Žepački, Travnički i Bugojanski srez i sva mjesta Drinske banovine koja nisu pripadala Tuzlanskom muftiluku.

Danas Muftijstvu sarajevskom pripada 10 (deset) medžlisa Islamske zajednice i to su: Breza, Fojnica, Gračanica (Visoko), Kakanj, Kaljina, Kiseljak, Olovo, Sarajevo, Vareš, Visoko.

 

Podijeli:
FaceBook  Twitter