Kurban, pojam koji dolazi od arapske riječi “karibun”, znači bliskost. Kurban bi se, u tom smislu, mogao definisati i kao žrtva koja približava Bogu. Propisi o kurbanu utemeljeni su na Kur'anu i Sunnetu i klanje kurbana je vadžib za svaku muslimansku porodicu koja je to u mogućnosti, odnosno čija je imovina tolika da može podmiriti njihove svakodnevne porodične potrebe. Kurban je naređen Kur'anom, tačnije u suri Kewser, u kojoj se kaže: “Pa klanjaj se Gospodaru svome i kurban kolji”.
Kada je riječ o samim propisima o kurbanu, ono na šta se mora obratiti pažnja jeste starost životinje namijenjene za kurban (ovca da bude stara blizu godinu, koza da je napunila godinu, krava da je napunila dvije). Drugi propis je da životinja koja se kolje kao kurban bude potpuno zdrava i bez ikakvih fizičkih mahana. Treći je vrijeme klanja kurbana, koje nastupa ujutro poslije klanjanja bajram-namaza, u skladu sa riječima Božijeg Poslanika: “Onaj ko je (kurban) zaklao prije bajram-namaza, neka ga ponovo zakolje”.
Četvrti propis je da se kurban zakolje po šerijatskim propisima. Ono što je pohvalno, a istovremeno i praksa muslimana u BiH, jeste da se kurbansko meso podjeli na tri dijela, gdje se jedan dio ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio dijeli kao sadaka siromasima, a treći dio prijateljima i komšijama.
Poželjno je da svaka osoba lično zakolje svoj kurban, no s obzirom na to da danas, posebno u urbanim sredinama, nema uvjeta da vjernik sam zakolje kurban, u bh. gradovima se to već godinama obavlja kroz organizovano klanje kurbana. Islamski pravnici se slažu da se klanje kurbana može povjeriti drugoj osobi i da je tako zaklan kurban u potpunosti ispravan.
Projekat koji osnažuje bh. društvo
Islamska zajednica u BiH institucija je koja ima višedecenijsku praksu organizacije klanja kurbana za potrebe obrazovnih ustanova i u humanitarne svrhe. I ove godine IZ je organizovala akciju “Kurbani 2019”, a ove godine nazvali su je “akcijom kojom se osnažuje bh. društvo”.
Bilal Memišević, šef Odjela za ekonomske poslove pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH, u razgovoru s novinarom AA ističe kako “Kurbani 2019” nije bez razloga nazvana tako. To, prema njegovim riječima, potvrđuje i činjenica da je u prošloj godini u organizaciji IZ u BiH žrtvovano više od 23.000 kurbana, što je blizu 100 tona mesa. Najmanje 72 pravna lica su korisnici tog kurbanskog mesa.
-Mi nismo slučajno kazali da se ovim projektom jača bh. društvo. Kurbani o kojima govorimo su domaći proizvod, kupljeni od domaćih uzgajivača i to mahom od povratnika u RS koji žive od tog posla. To je poenta ovog projekta – poručio je Memišević.
Govoreći i o distribuciji mesa koje bude osigurano u okviru ove akcije, Memišević kaže kako se uspijevaju pokriti sve potrebe odgojno-obrazovnih ustanova čiji je osnivač IZ, odnosno internati medresa i Fakulteta političkih nauka (FIN), ali isto tako i potrebe koje imaju brojne javne ustanove, bolnice, studentski domovi, centri za stara i iznemogla lica, obdaništa, centri za odvikavanje, kao i mnoga druga pravna i fizička lica u stanju socijalne potrebe.
-Mi u srednjem Podrinju, koje obuhvata Srebrenicu, Zvornik, Bratunac i Vlasnicu, otkupimo oko 2.000 kurbana, a niti jedan kilogram mesa ne iznesemo iz te regije. Više od hiljadu kurbana se kupi na području Goražda, koje žrtvujemo u klaonici u Goraždu i kompletno meso se podijeli na tom prostoru – objasnio je Memišević.
S obzirom na to da se Kurban-bajram već neko vrijeme obilježava u ljetnom periodu, kada je izazovno i teško raditi sa živim mesom zbog brzog kvarenja, Memišević pojašnjava kako je IZ pokrenula jedan novi proces gdje se u ovom periodu najveći dio kurbanskog mesa upućuje u preradu mesnim industrijama, koje imaju halal certifikat, te se kurbansko meso kroz njihove proizvode tokom cijele godine, putem Ureda za društvenu brigu Rijaseta, stavlja na raspolaganje ustanovama i fizičkim licima u stanju socijalne potrebe širom BiH.
Cijena kurbana u Islamskoj zajednici iznosi 350 KM, a to je cijena koja je fiksna posljednjih 15 godina. Memišević pojašnjava kako je akcija “Kurbani 2019” projekat koji u IZ ima veliku infrastrukturu, projekat u koji su uključeni svi imami, a prošle godine je bilo čak 248 kooperanata, od kojih su otkupljeni kurbani.
Adekvatno zbrinjavane kurbanske kožice
Islamska zajednica, kako je naveo Memišević, prema kurbanu ima vrlo ozbiljan pristup te se, prije svega, prema njemu odnosi kao prema emanetu koji joj je dat na povjerenje.
-Kada govorimo o šerijatskim standardima i propisima, iza onoga što mi radimo, stoje najveći mogući autoriteti, Vijeće muftija na čelu se reisu-l-ulemom, koji su relevantni i adekvatni tumači šerijatskih propisa – istakao je Memišević, podsjećajući da je Vijeće muftija prošle godine izdalo fetvu o obaveznom dijagnostičkom ispitivanju životinje (koja je namijenjena za kurban) na zaraznu bolest brucelozu, s obzirom na to da jedan od uvjeta ispravnosti kurbana jeste da životinja koja se žrtvuje bude zdrava.
Memišević je na kraju ukazao i na vrlo bitan segment kod klanja kurbana, a to je adekvatno zbrinjavanje kurbanske kožice. Podsjetio je i na hadis u kome se kaže da je “kurban zbrinut tek onda kada se zbrine i posljednja kurbanska dlaka”.
-Ono što želimo zamoliti članove Islamske zajednice, sve vjernike u BiH koji kurban doživljavaju kao obavezu. Ako žele da upotpune svoju obavezu, to će učiniti na način da, nakon što su žrtvovali 200, 300, 500 ili 1.000 konvertibilnih maraka za svoj kurban, da žrtvuju i dvije tri marke za 2-3 kilograma soli, da kurbansku kožicu svog kurbana obavezno rasole (s unutrašje strane), i onda je dostave na mjesta koja su za to određena u organizaciji IZ. Kurbansku kožicu nipošto i ni pod kakvim uslovima ne stavljati u najlonsku kesu. Dakle, donijeti je u gajbi ili papirnoj vreći – zaključio je Memišević.