Kroz stoljeća aktivnosti na Karićima, Bošnjaci su se formirali kao narod, kazao je večeras okupljenima u haremu Hajdar-dedine džamije muftija sarajevski Nedžad-ef. Grabus, istakavši da je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto nekoliko značajnih aktivnosti kako bi se ovaj autohtoni izraz bosanske duhovnosti sačuvao.
– Prije nekoliko godina, BH Pošta izdala je prelijepu poštansku markicu ove džamije. Ona nije samo postala jedna nova markica u filijateliji, nego je pokazala kulturno blago koje je vidjela cijela BiH i što je još važnije, i čitav svijet. 2024. godine smo pokrenuli inicijativu da se Karići i hatma-dove upišu kao dio nematerijalnog kulturnog nasljeđa FBiH i u tome smo i uspjeli – naglasio je muftija Grabus.
Naglasio je i kako su Karići stoljećima potvrđivali duhovnost ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, pa čak i danas, kada se naši sunarodnjaci nalaze diljem svijeta.
– Bihaćki muftija hafiz Mehmed-ef. Kudić mi jekazao da je njegov rahmetli otac Nurija dolazio iz naše Krajine na Kariće. Možete zamisliti šta je to značilo našim ljudima. Vidim radost na licima džematlija i vjerujem da su svi sretni kada se kao vjernici sastanu – poručio je muftija Grabus.
Muftija Grabus je zahvalio i svim šejhovima koji su kroz, kako je pojasnio, bosanski usul svjedočenja duhovnosti i vjere čuvali ovo dovište i razvijali našu duhovnost.
– Hajdar-dedo jedan je od četiri eltada, odnosno stubova duhovnosti u našoj zemlji, među kojima su i Ajni-dede, Šemsi-dede i Ajvaz-dedo. Oni su u Bosni ljude učili najvažnijim vrijednostima naše vjere a to su edeb, ahlak, moral i pravda. Tek kasnije je 1526. godine formirano i sarajevsko Muftijstvo, na čijem čelu je bio poznati Mula Arap hodža. Duhovnost i islam su stariji od nekih funkcija koje su uspostavljene – naglasio je muftija Grabus.
Nijedan narod nije se tako brzo dizao nakon nedaća kao naš bošnjački, istakao je muftija Grabus, kazavši da nakon svih zločina, genocida i protjerivanja, naš narod je ponovo stao na svoje noge.
– Van domovine smo podizali džamije u različitim zemljama i što je najvažnije, naši imami i muallime su zaustavili asimilaciju koja se mogla dogoditi. Zamislite da naši ljudi daleko od domovine nisu gradili džamije, na šta bismo mi ličili kao narod? Postavili su se na svoje noge, odgojili djecu, slali ih u mekteb i neka od njih su branila boje naše zemlje na najvećoj svjetskoj sceni – kazao je muftija Grabus.
Pravda je jedna od vrijednosti čemu naš narod vijekovima teži, naglasio je muftija Grabus, ističući kako su međunarodni sudovi utvrdili kako su naše majke i sestre silovane, donoseći presude za silovanje kao ratni zločin i čin poniženja žrtve i dehumanizacije naroda.
– Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je davno stala uz naše majke i sestre, pružila im podršku i osnažila kroz različite programe – poručio je muftija Grabus.
Imami i muallime su čuvari identiteta muslimana u Bosni i Hercegovini i kako je kazao muftija Grabus, nisu okrenuti ni Istoku ni Zapadu, nego svojoj vjeri i zemlji.
– Kao odgovorni ljudi, svjesni svog geografskog položaja, državnog i političkog sistema i identiteta, ne smijemo biti u konfliktu sa samim sobom niti dopustiti silama zla da nas sukobljavaju sa našim prijateljima na Istoku i Zapadu – poručio je muftija Grabus.
Zahvaljujući mudrosti rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića, Bosna i Hercegovina izašla je na svjetsku scenu i prestala biti provincija, a njen glavni grad je postao ravnopravan sa drugim svjetskim metropolama, dodao je muftija Grabus.
– Naša generacija se u tom svijetu mora snalaziti i biti dio globalnog čovječanstva i ne biti, što bi naš narod kazao, mimo svijeta. Važna nam je otvorenost prema svijetu, ali se ne možemo i nećemo predati općim tokovima i odustati od svojih vrijednosti. Nikada nećemo odustati od svoje zemlje, svog jezika i svojih domova, jer to su naše vrijednosti. I dovište na Karićima to svjedoči, kao i vi koji ste ovdje okupljeni – poručio je muftija Grabus.
Govoreći o izborima za reisul-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini muftija Grabus je istakao važnost očuvanja digniteta zajednice.
– Za nas je farz da Islamska zajednica bude jedinstvena. Kome god padne na pamet da privatno radi poslove koji se tiču vjere, da želi privatne hutbe, džamije ili edukacione centre, taj ne čini dobro muslimanima i mi to moramo čuvati. Pitanje izbora reisul-uleme je pitanje Islamske zajednice u BiH i njenih članova. Ko god bude izabran, mi moramo raditi i radit ćemo zajedno. Svi ovdje čuvamo dignitet i dostojanstvo jedni drugima. To nam je obaveza i to moramo čuvati – kazao je muftija Grabus.
Izvor: Redakcija